Menu
Kreditna aktivnost bankarskog sektora u lipnju je blago oslabila u odnosu na svibanj, dok se na godišnjoj razini i dalje bilježi umjeren rast, koji je međutim pod utjecajem valutnih kretanja...
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju lipnja iznosili su 281,6 milijardi kuna, što je 0,7% manje nego na kraju svibnja te 7% više nego na kraju lipnja prošle godine. Rastu na godišnjoj razini zasigurno je pridonijelo i slabljenje kune u odnosu na euro za 2,5% te u odnosu na švicarski franak za 13,7 posto.
U odnosu na kraj 2010. godine ukupni su krediti porasli razmjerno blagih 3,2 posto. U prvih šest mjeseci najviši rast zabilježili su krediti državi (za 4,6 milijardi kuna ili +13,4%), koji su na kraju lipnja iznosili 39,1 milijardu kuna (krediti središnjoj i lokalnoj državi). Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice. Krediti poduzećima na kraju lipnja iznosili su 111,9 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi kuna, odnosno 3,5% više nego na kraju prošle godine. Godišnja stope rasta kredita poduzeća i dalje je umjerena, iako je u lipnju rast blago usporio (+7,7%).
Očekivano, najsporiji oporavak (ako se o oporavku uopće može govoriti) i dalje je kod kreditiranja stanovništva. Naime, krediti stanovništvu na kraju lipnja su iznosili 127,9 milijardi kuna, što je tek 0,3% više nego na kraju 2010. godine. Stambeni krediti, koji čine 46% kredita stanovništvu dosegnuli su 58,9 milijardi kuna, što je 1,5% više nego na kraju prošle godine. Pri tome, dio rasta u kunama izraženih kredita stanovništvu sigurno se može pripisati slabljenju kune u odnosu na švicarski franaka (za koji je vezana gotovo polovica stambenih kredita te oko 70% auto kredita) za gotovo 4% u odnosu na kraj 2010. godine. Potražnja za kreditima stanovništva primarno je određena kretanjima na tržištu rada, koja su i dalje razmjerno nepovoljna, bez obzira na smanjenje nezaposlenosti zbog sezonskog zapošljavanja. Naime, oporavak realnog sektora nije dovoljno snažan da bi potaknuo zamjetnije zapošljavanje.
RBA analitičari:
U ovoj godini očekujemo tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava pesimizam zbog čega se ne odlučuju na investiranje u dugotrajnu imovinu ili povećanje produkcije pa potražnja za kreditima stagnira. U sektoru stanovništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te upitnom održivosti realnih primitaka u srednjem ili dugom roku.
