U svibnju rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini 2,5 posto

Prema podacima DZS-a godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je iznosila 2,5 posto...

Kretanje potrošačkih cijena u svibnju pokazuje da inflatorne pritiske i dalje dominantno stvaraju kretanja cijena na svjetskim tržištima i njihovo prelijevanje na domaće tržište, dok je domaća potražnja i dalje preslaba da bi bila važniji čimbenik. To potvrđuje i činjenica da godišnji rast potrošačkih cijena iznosi svega 0,6% ako se isključe cijene energije i prehrane. Na godišnji rast potrošačkih cijena najviše su utjecale cijene prehrambenih proizvoda (koji čine gotovo trećinu potrošačke košarice) što je odraz poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima. Rast cijena prehrambenih proizvoda od 4,4% godišnje bio je potaknut rastom cijena ulja i masti, voća, kruha i žitarica te mlijeka, sira i jaja.

Uz cijene prehrambenih proizvoda veliki utjecaj imao je i rast cijena u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva (koja čini nešto više od 15% potrošačke košarice) gdje se ističe rast cijena tekućih goriva od 20,1% godišnje. Rast cijena goriva odrazio se i na cijene u kategoriji promet koje su porasle 6,5% godišnje. U suprotnom smjeru djelovale su cijene obuće i odjeće koje su zabilježile godišnji pad od 3,2 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene porasle 0,3 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje najviše su porasle cijene obuće i odjeće (+2%), što je posljedica pristizanja novih proljetnih i ljetnih kolekcija te cijene prehrambenih proizvoda (+0,9%). S obzirom da su cijene nafte na svjetskim tržištima u svibnju pale u odnosu na travanj, cijene tekućih goriva te goriva i maziva za osobna vozila zabilježile su pad na mjesečnoj razini (za 0,2%, odnosno 1,6%).

RBA analitičari:

U mjesecima pred nama cijene energije i dalje će najviše utjecati na rast cijena na godišnjoj razini s obzirom da su cijene nafte na svjetskim tržištima i dalje znatno veće nego prošle godine, dok taj utjecaj ne mjesečnoj razini vjerojatno neće biti toliko izražen. Do oporavka domaće potražnje, prelijevanje rasta cijena iz inozemstva nastavit će biti dominantni generator inflatornih pritisaka u Hrvatskoj.