Raiffeisen analitičari: Jadranska obala i turizam Hrvatsku će i ove godine spasiti od potpunog gospodarskog kolapsa!

Turizam spašava Hrvatsku od novog pada bruto društvenog proizvoda (BDP). Tako bi se ukratko moglo prepričati izvješće glavnog ekonomiste Raiffeisen Bank Internationala...

Glavni ekonomist RBI-ja Hrvatskoj prognozira rast BDP-a od oko 1 posto u 2011. godini. Solidna turistička sezona trebala bi još jednom spasiti Hrvatsku od potpunog gospodarskog kolapsa. Rast BDP-a koji se u 2011. godini očekuje u Hrvatskoj (1 posto) znatno zaostaje za prosječnim rastom u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) koji Raiffeisen istraživanja predviđaju na razini 3,9 posto.

"Znakovi oporavka zamijećeni u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2010. godine, kada se BDP nakon sedam kvartala uzastopnog pada povećao za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iščeznuli su zbog 0,6-postotnoga smanjenja u posljednjem tromjesečju 2010. godine", izjavio je Anton Starčević, glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj.

"Strukturni problem dvostrukoga deficita, to jest deficita tekućeg računa platne bilance i proračunskog deficita te ograničena provedba antirecesijskih mjera gospodarske politike za vrijeme globalne krize svodi se na pitanje održivosti javnih financija", ističe Starčević. "Za razliku od drugih država SIE-a, Hrvatska ne računa na smanjenje proračunskog manjka tijekom 2011. godine". Visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula je 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta.

Međutim, Starčevića brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok:

"Ako do konsolidacije, koja nije izgledna prije 2012. godine, dođe tek u roku od dvije do tri godine, javni bi dug mogao prijeći prag od 60 posto, a to bi dovelo i do drugih značajnih negativnih posljedica osim samoga neulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU)".U cilju poboljšanja konkurentnosti Starčević predlaže provođenje reformi usmjerenih rješavanju neučinkovitosti na tržištu rada, i to uvođenjem veće fleksibilnosti u politiku zapošljavanja te socijalnih beneficija s ciljem uklanjanja negativnih poticaja za radnu snagu.

"Premda neke mjere zahtijevaju početne troškove provođenja reforme, u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju dovest će do bolje ravnoteže javnih financija, što je preduvjet održivoga rasta i razvoja", savjetuje Starčević.