Vlada je u hitnu proceduru poslala zakon kojim će država preuzeti 11,3 milijardi kuna brodograđevnih jamstava u javni dug te će njihova otplata pasti na teret države...
Hrvatska će ove godine probiti još jednu granicu zbog koje se, u najboljem scenariju, ulazak u eurozonu i preuzimanje eura prebacuje na 2020. godinu. Do kraja 2010. javni dug države s izdanim jamstvima iznosio je nešto više od 58 posto BDP-a, a do kraja ove godine popet će se na 62 posto!
Ako ne napravimo neki ozbiljni preokret uskoro bismo mogli zaploviti putem Grčke i Irske.
Javni dug od 60 posto BDP-a jedan je od ključnih preduvjeta za nove članice EU ako žele ući u zajednički monetarni sustav i preuzeti euro kao valutu. U posljednje dvije godine država je napravila katastrofalan korak unatrag kad su posrijedi javne financije, od približno 1,5% manjka u državnoj blagajni minus će ove godine dogurati na gotovo 6% BDP. Razmjerno tome narastao je i javni dug sa 100 milijardi kuna iz 2008. na 140 milijardi kuna do kraja 2010., a s jamstvima sa 144 milijarde kuna na 196 milijardi kuna! Mjereno udjelom u BDP-u, javni dug Hrvatske u dvije se godine povećao gotovo 50 posto, čime po brzini rasta (premda ne i po ukupnoj razini) tog duga Hrvatska ulazi u skupinu problematičnijih zemalja u kojoj su Grčka, Mađarska, Irska, Portugal, prenosi Večernji.
Pa kada (i ako) uđemo u Europsku uniju automatski ćemo biti svrstani uz države-ekonomske slučajeve...