Menu
Drugo ovogodišnje izdanje RBAnaliza donosi uobičajeni pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja, aktualnosti vezane uz državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove, pregled događanja na tržištu dionica i obveznica, a posebno poglavlje je posvećeno Hrvatskoj i EU...
RBA analitičari:
Naznake oporavka koje su se javile u trećem tromjesečju prošle godine, kada je nakon sedam uzastopnih tromjesečja zabilježen rast BDP-a od 0,3 posto, raspršio je pad od 0,6 posto u posljednjem tromjesečju. Gospodarska aktivnost nije pojačana ni na početku ove godine. Industrijska proizvodnja smanjila se u prva dva mjeseca za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok međugodišnji pad zaposlenosti iznosi nešto nižih 2,6 posto zahvaljujući pozitivnom doprinosu zapošljavanja u javnom sektoru. Zaposlenost je najintenzivnije pala u građevinarstvu, u posljednjih dvanaest mjeseci za 11,7 posto u skladu s očekivanjima nakon dvoznamenkastog pada investicija u fiksni kapital.
U 2011. godini predviđamo tek blagi rast BDP-a od 1,0 posto na osnovi uspješne ljetne turističke sezone i oporavka potrošnje u drugom polugodištu. Pozitivna kretanja prisutna su u području odnosa s inozemstvom. Deficit računa tekućih transakcija platne bilance smanjio se prošle godine na svega 1,4 posto BDP-a zbog stagnacije uvoza roba, što je posljedica izostanka oporavka potrošnje te snažnog pada investicija. Ostvareni rast izvoza roba i usluga stabilizirao je inozemni dug. Dug privatnog sektora nije se povećao, za razliku od javnog sektora, čiji se dugoročni inozemni dug i dalje povećava uslijed financiranja neprilagođene državne potrošnje. U prvom tromjesečju ove godine država je otplatila dospjelu euroobveznicu od 750 milijuna eura, a zatim je na američkom tržištu izdala novu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi dolara. U drugom tromjesečju očekujemo još jedno izdanje obveznice na europskom tržištu u približno istom iznosu.
Strukturni problem dvostrukog deficita (platne bilance i proračuna), koji je ograničavao primjenu mjera za vođenje antirecesijske ekonomske politike u razdoblju globalne krize, sveo se na problem održivosti javnih financija. Za razliku od zemalja u okružju, Hrvatska ni u 2011. godini ne očekuje smanjenje deficita proračuna. Razina javnog duga u odnosu na BDP krajem prošle godine iznosi 42 posto, što ne ugrožava zadovoljavanje Maastrichtskih kriterija za ulazak u EMU, ali zabrinjava brzi rast javnog duga zbog neprekidno visokog deficita proračuna.
