Menu
Potrošačke cijene nastavljaju blago ubrzavati s rastom, što potvrđuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, potrošačke su cijene u siječnju porasle 1,9% godišnje, što je tek nešto više od naših predviđanja i tržišnog konsenzusa (+0,2%). U odnosu na prosinac potrošačke su cijene porasle 0,6 posto...
RBA analitičari:
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, veliki utjecaj na rast cijena došao je očekivano od cijena prehrane i bezalkoholnih pića (31% u strukturi potrošačke košarice) koje su porasle 2,5% mjesečno, odnosno 2,4% godišnje. Rast cijena prehrambenih proizvoda bio je očekivan s obzirom da su tijekom cijele prošle godine troškovi za proizvođače i trgovce rasli, ali zbog niske potražnje nisu se uspijevali prevaliti na krajnje potrošače. To potvrđuje i činjenica da su tijekom 2010. cijene pri proizvođačima rasle znatno brže nego potrošačke cijene. Iako je domaća potražnja još uvijek razmjerno niska, cijene pri potrošačima ipak brže rastu.
U kategoriji prehrambenih proizvoda najviše su rasle cijene voća, povrća te ulja i masti. Već najavljeni rast cijena duhanskih proizvoda također je doprinio rastu potrošačkih cijena. Cijena duhana tako je porasla 7,6% godišnje te 2,9% mjesečno. Zbog rasta cijena tekućih goriva za 14,8% u odnosu na siječanj 2010. godine, porasle su cijene upotrebe prometnih sredstava za 10,4% godišnje. Na mjesečnoj razini cijene tekućih goriva su ostale nepromijenjene. Zbog sezonskih sniženja uobičajenih u siječnju, cijene odjeće i obuće su pale 6,2% godišnje, a pad je zabilježen i na godišnjoj razini, i to za 1 posto.
Godinu pred nama sigurno će obilježiti jačanje inflacije velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja stabilizacijskog programa. Nadalje, budući da će domaća potražnje i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena će najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu i troškovna inflacija. Naime, globalno gospodarstvo bi se 2011. trebalo nastaviti oporavljati pa će rasti potražnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena.
Budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa. Iako je rast nekih administrativno utvrđenih cijena, poput cijene električne energije, prošle godine odgođen pa ga očekujemo u ovoj godini, do toga možda neće doći s obzirom da se radi o predizbornoj godini. Izostane li rast administrativno utvrđenih cijena, prosječna inflacija u 2011. mogla bi biti ispod naše prvotne procjene od 3 posto.
