Menu
PBZ-ovi analitičari u svom najnovijem tjednom pregledu ukazuju na (ne)oporavak kreditiranja u Hrvatskoj...
Prema podacima HNB-a i Europske središnje banke (ECB), 2010. je donijela postupan oporavak kreditiranja grañana i poduzeća, kako u Hrvatskoj tako i u eurozoni. Dinamika kojom se kreće oporavak je, međutim, bitno drugačija što je posljedica i znatno viših stopa rasta kredita poduzećima i stanovništvu u Hrvatskoj nego u eurozoni u prethodnom razdoblju, odnosno razdoblju prije izbijanja globalne krize.
Tako je kreditiranje grañana dosegnulo u Hrvatskoj svoje dno u veljači 2010. godine kada se godišnja stopa promjene spustila na -3,5% kod ukupnih te na +0,2% kod stambenih kredita pa je u narednim mjesecima uslijedio oporavak stopa i postupan prelazak ukupnog rasta u pozitivne vode. U eurozoni je situacija ponešto drugačija te su ukupni i stambeni krediti dosegnuli dno u rujnu 2009., dok su potrošački krediti pali na dno krajem prvog kvartala 2010. godine i od tada bilježe oporavak. Kako za Hrvatsku nemamo potpuno usporediv podatak o potrošačkim kreditima, kao približnu vrijednost možemo uzeti kretanje kredita po kreditnim karticama i ostalih kredita (prekoračenja, nenamjenski i tsl.) koji također bilježe najniže razine krajem ožujka 2010., odnosno godišnju stopu pada od 4,6% te se od tada lagano oporavljaju, no isključivo zahvaljujući rastu ostalih kredita. Stope promjene kredita po kreditnim karticama i dalje su duboko negativne i kreću se oko -10% na godišnjoj razini, što je podatak koji nimalo ne iznenađuje i svjedoči o susprezanju građana od potrošnje.
Iako se priljev kredita oporavlja, ostvarivanje visokih razina kao u razdoblju od 2005. do 2007. godine na sadašnjim razinama zaduženosti i strukture gospodarstva nije moguće ponoviti. Primijetimo i da je u razdoblju od gotovo deset godina, točnije od prvog tromjesečja 2001. do trećeg tromjesečja 2010. kreditni impuls u eurozoni maksimalno dosegnuo 4,2% BDP-a, a u RH 10% BDP-a (bez inozemnih kredita 8,4%). Slijedom toga, ne iznenađuje podatak da je domaća potražnja i u trećem tromjesečju 2010. još uvijek u minusu pa njen stvarni oporavak, ako se trend rasta priljeva kredita nastavi ovim tempom, kreće tek od prvog kvartala 2011. godine.
Međutim, i dalje možemo očekivati stope neusporedivo niže od onih iz „zlatnih godina“, kada je rast poticao priljev kredita privatnom sektoru od domaćih banaka i inozemnih izvora. Kreditni impuls tako nam daje još jednu potvrdu već poznate teze da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita, posebno inozemnih (izvora potrošnje i investicija), a
bez promjene ekonomskog modela, stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti, navodi se u PBZ-ovoj ovotjednoj analizi.
