U samo nekoliko godina, Kina se preobrazila iz zemlje koja je primala stranu pomoć u jednog od najizdašnijih izvora takve pomoći. Dnevnik Financial Times navodi da je Kina preko svoje dvije banke u posljednje dvije godine zemljama u razvoju i stranim firmama posudila nekih 110 milijardi dolara...
U istom razdoblju, Svjetska je banka odobrila svijetu u razvoju zajmove u vrijednosti od 100 milijardi dolara, piše Glas Amerike.
Kina zajmove često odobrava u zamjenu za naftu – primjerice takve aranžmane ima s Rusijom, Brazilom i Venezuelom. Argentini, Bjelarusiji, Gani i Mozambiku, Kina je odobrila zajmove nakon što su njezine firme dobile velike infrastrukturne poslove u tim zemljama.
Yukon Huang, bivši direktor Odjela za Kinu u Svjetskoj banci, o tome kaže: "Neki od tih zajmova financiraju iskorištavanje raznih sirovina, primjerice minerala, nafte ili drugih energetskih izvora. Drugi se odnose na poljoprivredu i industriju. Kinu zanimaju strane sirovine jer vlastitih nema mnogo."
Huang kaže da Peking u novije vrijeme na svjetskoj sceni troši svoje devizne rezerve kako bi ostvario svoje ekonomske ciljeve. Jedan od njih je povećanje izvoza, a drugi – internacionalizacija kineske nacionalne valute. Naime, mnogi od zajmova nisu u dolarima ili eurima već u juanima, kineskoj nacionalnoj valuti.
Financial Times navodi da kineske banke odobravaju razvojne zajmove po povoljnijim uvjetima nego recimo Svjetska banka i drugi veliki zajmodavci. Uz to, uvjeti koji se odnose na transparentnost određenog posla koji zajam financira manje su oštri nego kada zajmovi dolaze sa zapada. Međutim, kinesku pomoć stranim zemljama kritiziraju organizacije za ljudska prava kao i ustanove koje se bave globalnim razvojem. Prvi tvrde da Peking pomaže diktaturama, posebno u Africi, te da običan narod nema mnogo koristi od kineske pomoći. Drugi pak kažu da kineski zajmovi nemaju cilj da se u zemlji zajmoprimcu iskorijeni siromaštvo.
Osim toga, tvrde međunarodne razvojne agencije, kineski financijski aranžmani u pravilu ignoriraju lokalnu korupciju.
Svjetska banka nije željela za Glas Amerike komentirati sve veću kinesku ulogu u financiranju razvoja u svijetu. U priopćenju se jedino kaže da Svjetska banka "blisko surađuje s Kinom", te da se radi o "sve jačem partnerstvu".
Pročitajte još:
- Kina i SAD potpisali trgovinske sporazume vrijedne 45 milijardi dolara
- Fotka dana: Pogledajte koliko se Šangaj promijenio kroz posljednjih 20 godina (FOTO)
- Odoše oni: Kina u 2010. godini ostvarila gospodarski rast od 10,3 posto!