Menu
Lufthansa grupa smanjila je očekivanja godišnje dobiti nakon što je procijenila da će njezini troškovi zrakoplovnog goriva ove godine dosegnuti čak 9,3 milijarde eura. Njemačka kompanija, u čijem sastavu posluju i Swiss, Austrian Airlines, Brussels Airlines, Eurowings te talijanski ITA Airways, suočava se s rastom cijena kerozina, potaknutim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.
Prema financijskim rezultatima objavljenima 3. studenoga, Lufthansa sada očekuje prilagođenu operativnu dobit između 1,7 i dvije milijarde eura, dok je prethodna prognoza predviđala između 1,7 i 2,2 milijarde eura.
Kompanija je tako snizila gornju granicu očekivane godišnje dobiti za 200 milijuna eura, ali istodobno poručuje da potražnja za zračnim prijevozom ostaje snažna.
Zanimljivo je da smanjenje prognoze dolazi nakon jednog od poslovno najuspješnijih tromjesečja u Lufthansinoj povijesti.
Kako piše Reuters, kompanija je ostvarila nešto veću operativnu dobit od očekivanja analitičara, a snažna potražnja za skupljim zrakoplovnim kartama pomogla joj je ublažiti posljedice rasta troškova.
Lufthansa grupa u trećem je tromjesečju ostvarila 12,2 milijarde eura prihoda, devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Riječ je o najvećem tromjesečnom prihodu u povijesti grupacije.
Prilagođena operativna dobit, odnosno dobit prije kamata i poreza iz koje su isključene određene jednokratne stavke, porasla je za šest posto, na približno 1,4 milijarde eura.
Analitičari su očekivali oko 1,37 milijardi eura, pa su rezultati bili nešto bolji od njihovih prognoza.
Takav rezultat posebno je zanimljiv jer su Lufthansini troškovi goriva tijekom trećeg tromjesečja bili 543 milijuna eura veći nego godinu ranije.
Izvršni direktor Carsten Spohr istaknuo je da je kompanija zahvaljujući većim prihodima i kontroli ostalih troškova uspjela više nego nadoknaditi dodatno financijsko opterećenje.
Najveći rast potražnje zabilježen je u skupljim putničkim razredima te na linijama prema Aziji i Sjevernoj Americi.
Prosječni prihod po prevezenom putniku na redovnim međunarodnim linijama porastao je za gotovo sedam posto.
Snažnu potražnju bilježi i Eurowings, čiji su prosječni prihodi po jedinici prijevoza porasli za osam posto.
Najveći izazov za Lufthansu ostaje cijena zrakoplovnog goriva.
Kompanija sada procjenjuje da će ukupni godišnji trošak kerozina iznositi 9,3 milijarde eura, što je oko 600 milijuna eura više od prethodne procjene.
Rast je posljedica visokih cijena goriva, povezanih s poremećajima na energetskom tržištu i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.
Zrakoplovne kompanije posebno su osjetljive na takve promjene jer gorivo čini jedan od najvećih pojedinačnih troškova njihova poslovanja.
Za razliku od mnogih drugih djelatnosti, avioprijevoznici ne mogu brzo smanjiti potrošnju goriva bez promjene reda letenja, smanjenja broja letova ili zamjene dijela flote učinkovitijim zrakoplovima.
Obnova flote pritom zahtijeva velika ulaganja i provodi se tijekom više godina.
Lufthansa zato većinu očekivane potrošnje unaprijed štiti od promjena cijena na tržištu.
Prema najnovijim podacima, kompanija je takvim financijskim ugovorima obuhvatila oko 86 posto očekivane potrošnje goriva svojih putničkih aviokompanija u 2026. godini.
Za 2027. već je osigurana zaštita za više od 60 posto planirane potrošnje.
Takav način poslovanja omogućuje lakše planiranje troškova i ublažava posljedice naglih poskupljenja, ali ne pruža potpunu zaštitu od dugotrajno visokih cijena goriva.
Kada postojeći ugovori isteknu, kompanije moraju dogovarati nove uvjete, koji mogu biti nepovoljniji ako cijene u međuvremenu ostanu povišene.
Rast cijena goriva nije problem samo Lufthanse.
Europski avioprijevoznici već upozoravaju da bi visoki troškovi mogli negativno utjecati na njihove financijske rezultate tijekom 2027. godine.
Posebno će biti važan trenutak kada počnu istjecati ugovori kojima su se kompanije prethodno zaštitile od rasta cijena goriva.
Ako cijene kerozina ostanu visoke, dio prijevoznika mogao bi pokušati nadoknaditi dodatne troškove povećanjem cijena karata.
Ipak, to ne znači da će svi letovi automatski poskupjeti.
Cijene zrakoplovnih karata ovise o potražnji, konkurenciji, popunjenosti zrakoplova, sezoni i vremenu rezervacije. Na linijama na kojima postoji snažna konkurencija aviokompanije često imaju manje prostora za povećanje cijena.
Za hrvatsko tržište takav razvoj događaja posebno je zanimljiv zbog velike važnosti zračnog prijevoza za turizam.
Lufthansa grupa, uključujući Austrian Airlines, Swiss, Eurowings i Brussels Airlines, ima važnu ulogu u povezivanju hrvatskih zračnih luka s najvećim europskim zrakoplovnim čvorištima.
Putnicima iz Hrvatske njezina mreža omogućuje nastavak putovanja prema velikom broju odredišta u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.
Unatoč rekordnim prihodima i rastu tromjesečne operativne dobiti, Lufthansa je opreznija u očekivanjima za kraj godine.
Nova prognoza prilagođene operativne dobiti između 1,7 i dvije milijarde eura odražava rast troškova goriva i neizvjesnost oko potražnje tijekom zimskih mjeseci.
Financijski direktor Till Streichert istaknuo je da će konačan rezultat ovisiti o kretanju cijena goriva, broju putnika i poslovanju Lufthansa Carga u četvrtom tromjesečju.
Kompanija pritom očekuje da će ukupni ponuđeni kapaciteti njezinih avioprijevoznika tijekom 2026. ostati približno na prošlogodišnjoj razini.
Snažna potražnja za putovanjima u skupljim putničkim razredima i na dugim međunarodnim linijama i dalje bi trebala pomagati poslovanju, ali uprava više ne očekuje da će dosegnuti najvišu ranije prognoziranu dobit.
Za europsku zrakoplovnu industriju Lufthansini rezultati otkrivaju važan odnos između potražnje i troškova.
Putnici i dalje lete, a aviokompanije na pojedinim tržištima uspijevaju ostvarivati više prihode od prodaje karata. Međutim, rast prihoda ne znači nužno i razmjerno povećanje dobiti jer gorivo ostaje jedan od najvećih i najnepredvidivijih troškova poslovanja.
Lufthansa je tijekom ljetne sezone uspjela ublažiti taj pritisak zahvaljujući snažnoj potražnji i boljoj kontroli ostalih troškova.
No procijenjeni godišnji račun za gorivo od 9,3 milijarde eura pokazuje koliko su i najveće europske zrakoplovne kompanije izložene promjenama na svjetskim energetskim tržištima.
Ako cijene kerozina ostanu visoke i tijekom 2027., avioprijevoznici će morati pronaći način da dodatne troškove nadoknade većom učinkovitošću poslovanja, rastom prihoda ili prilagodbom cijena karata.
