Menu
Talijanska premijerka Giorgia Meloni zatražila je registraciju svojeg glasa kao žiga pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo, u pokušaju da si osigura dodatnu pravnu zaštitu od AI kloniranja glasa i deepfake sadržaja.
Zahtjev je podnesen 5. listopada, a uz prijavu je priložena kratka zvučna snimka na kojoj Meloni dvaput izgovara: “Io sono Giorgia Meloni” — “Ja sam Giorgia Meloni”.
Zahtjev još nije odobren, ali pokazuje kako javne osobe počinju tražiti nove načine zaštite vlastitog identiteta u trenutku kada alati umjetne inteligencije mogu u svega nekoliko sekundi uvjerljivo kopirati nečiji glas.
Registracija žiga sama po sebi ne bi automatski spriječila stvaranje lažnih snimki, ali bi Meloni mogla dati dodatni pravni alat protiv neovlaštene komercijalne uporabe ili distribucije sadržaja koji oponaša njezin glas.
Tehnologija za sintetičko generiranje glasa posljednjih je godina brzo napredovala.
Današnji AI sustavi mogu na temelju vrlo kratkog uzorka govora stvoriti uvjerljivu kopiju nečijeg glasa, uključujući intonaciju, ritam govora i druge prepoznatljive karakteristike.
Takvi alati imaju legitimne primjene u industriji zabave, oglašavanju i razvoju pristupačnih digitalnih usluga, ali istodobno otvaraju prostor za prijevare, lažne političke poruke i druge oblike manipulacije.
Zbog toga se pitanje zaštite glasa sve češće seli iz tehničke u pravnu sferu.
Melonijin potez pokušava glas tretirati kao prepoznatljiv dio osobnog identiteta koji bi se, barem u određenim okolnostima, mogao štititi slično imenu, logotipu ili sloganu.
Talijanska premijerka već je ranije bila meta manipuliranog digitalnog sadržaja.
Pokrenula je i građanski postupak protiv muškaraca optuženih za izradu pornografskih deepfakeova s njezinim likom, što dodatno pokazuje koliko brzo AI sadržaj može prerasti iz tehnološke novosti u pravni i reputacijski problem.
Za političare su rizici posebno veliki.
Lažni video ili audiozapis može u kratkom roku dosegnuti milijune ljudi prije nego što se utvrdi da nije autentičan, dok demantij često stiže tek nakon što se sadržaj već široko proširio.
Kod glasovnih deepfakeova problem je dodatno izražen jer korisnik nema ni vizualni element koji bi mu mogao dati razlog za sumnju.
Europska unija posljednjih godina širi regulaciju umjetne inteligencije i deepfake sadržaja, uključujući obveze označavanja dijela sintetički generiranog sadržaja.
No klasično pravo intelektualnog vlasništva nije bilo zamišljeno za svijet u kojem je nečiji glas moguće gotovo savršeno kopirati softverom.
Zato registracija glasa kao žiga predstavlja zanimljiv pokušaj primjene postojećih pravnih mehanizama na potpuno novi problem.
Ako EUIPO prihvati Melonijinu prijavu, slučaj bi mogao privući pažnju drugih političara, glumaca, glazbenika i javnih osoba koje traže dodatnu zaštitu od AI imitacija.
