Menu
Prostor nekadašnje Željezare Zenica, jednog od simbola "teške" industrije Bosne i Hercegovine, mogao bi dobiti potpuno novu namjenu kroz projekt podatkovnog centra, superračunala i infrastrukture za razvoj umjetne inteligencije.
Planirani Digitalno-inovacijski kompleks zamišljen je znatno šire od klasičnog podatkovnog centra. Trebao bi uključivati podatkovnu infrastrukturu pod domaćom pravnom i sigurnosnom kontrolom, superračunalo za zahtjevne računalne operacije i razvoj AI-ja, prostor za tehnološke kompanije i startupe te znanstveno-tehnološki i obrazovni centar.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine već je osigurala sredstva za izradu studije izvodljivosti, dok bi konačna odluka o veličini investicije, načinu financiranja i fazama izgradnje trebala biti donesena nakon što budu poznati rezultati te analize.
Studiju izrađuje međunarodna konzultantska kuća Arthur D. Little, koja bi trebala procijeniti tehničke, energetske, financijske, tržišne i pravne uvjete potrebne za realizaciju projekta.
Projekt je zanimljiv i zbog same lokacije.
Riječ je o pogonima koji su ostali u vlasništvu izvorne Željezare Zenica u stečaju i nisu bili dio imovine kojom je upravljao ArcelorMittal Zenica, niti kasnije Nova Željezara Zenica.
Umjesto nastavka tradicionalne industrijske proizvodnje, dio tog prostora sada se razmatra za potpuno drukčiju vrstu industrije — onu koja se temelji na računalnoj infrastrukturi, obradi podataka i umjetnoj inteligenciji.
Projekt bi se razvijao postupno, a tehnički koncept zasad predviđa modularni podatkovni centar građen prema standardu Tier III. Riječ je o standardu koji omogućuje visoku pouzdanost rada i održavanje dijela sustava bez potpunog prekida usluge.
U dugoročnom scenariju ukupni kapacitet kompleksa mogao bi dosegnuti do 100 megavata, no stvarna veličina projekta ovisit će o rezultatima studije izvodljivosti i budućoj potražnji.
Podatkovni centri takve veličine veliki su potrošači električne energije, pa je dostupnost pouzdane i dovoljno snažne elektroenergetske mreže jedno od ključnih pitanja projekta.
Predstavnici projekta već su razgovarali s Elektroprivredom BiH o dostupnosti energije, dok se pripremaju razgovori s Elektroprijenosom BiH o mogućnostima priključenja i potrebnim kapacitetima mreže.
Jedan od glavnih razloga za razvoj centra je veća kontrola nad važnim podacima i digitalnim uslugama.
U praksi to znači da bi državne i javne institucije dio svojih podataka, sigurnosnih kopija, digitalnih usluga i druge osjetljive infrastrukture mogle držati unutar zemlje, umjesto da u potpunosti ovise o stranim pružateljima cloud usluga.
Prema informacijama predstavljenima uz projekt, u Federaciji BiH djeluje oko 1.300 javnih institucija kojima su potrebne usluge poput pohrane podataka, sigurnosnih kopija, hostinga i razvoja elektroničkih javnih usluga.
Ideja je da dio podatkovnog centra namijenjen javnom sektoru ostane u vlasništvu Federacije BiH, dok bi kompleks istodobno imao i komercijalni dio za privatne kompanije i druge korisnike.
Time bi Zenica potencijalno dobila infrastrukturu koja ne bi služila samo lokalnom gospodarstvu, nego i digitalizaciji javne uprave u širem dijelu Federacije BiH.
Najambiciozniji dio projekta odnosi se na izgradnju računalne infrastrukture potrebne za razvoj umjetne inteligencije.
Superračunalo i prateći sustavi mogli bi kompanijama, sveučilištima i istraživačkim institucijama omogućiti razvoj i treniranje AI modela bez potrebe da svu računalnu snagu unajmljuju od velikih stranih tehnoloških kompanija.
Takva infrastruktura postaje sve važnija jer razvoj naprednih AI sustava zahtijeva velike količine računalne snage, a pristup naprednim čipovima i podatkovnim centrima sve se češće promatra kao strateško pitanje.
Europska unija posljednjih godina iz istog razloga ulaže milijarde eura u superračunala i specijalizirane AI centre koji kompanijama i istraživačima omogućuju pristup snažnoj računalnoj infrastrukturi.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU-a, projekt u Zenici slijedio bi sličnu logiku: dio ključne digitalne infrastrukture izgraditi unutar zemlje.
Razmatra se i mogućnost korištenja topline koju bi podatkovni centar proizvodio tijekom rada.
Predstavnici projekta trebali bi s Gradom Zenicom i lokalnom toplanom analizirati može li se otpadna toplina iz servera koristiti u sustavu daljinskog grijanja.
Takva rješenja već se koriste ili razvijaju u nekim europskim gradovima, gdje se toplina iz podatkovnih centara preusmjerava za grijanje stambenih i poslovnih objekata.
Za Zenicu, grad s dugom industrijskom tradicijom i postojećim sustavom daljinskog grijanja, takva bi mogućnost mogla dodatno poboljšati ekonomsku isplativost projekta.
Unatoč ambicioznim planovima, projekt je zasad još u početnoj fazi.
Vlada Federacije BiH financirala je studiju izvodljivosti, ali još nisu poznati konačna vrijednost investicije, rok početka gradnje niti precizan kapacitet prve faze.
Stečajni upravitelj Željezare Zenica Jasmin Hadžirašidović rekao je da se nakon završetka studije očekuje osiguravanje sredstava za izradu detaljne projektne i investicijske dokumentacije.
Tek bi taj korak trebao definirati tehničko rješenje, kapacitete, faze izgradnje, financiranje i model upravljanja kompleksom.
