Menu
Nova generacija tehnoloških startupa pokazuje da brz rast prihoda i broja korisnika više ne mora pratiti jednako brzo povećavanje broja zaposlenih, jer umjetna inteligencija sve češće preuzima poslove za koje su kompanije donedavno trebale velike timove.
Jedan od istaknutijih primjera je Butternut AI, američki startup koji razvija alat za izradu internetskih stranica bez potrebe za programiranjem. Kompanija danas ima samo četiri zaposlenika, nakon što ih je na vrhuncu imala devet, rekao je suosnivač Simar Singh u izjavi za Wall Street Journal.
Krajem prošle godine Butternut AI otpustio je pet inženjera nakon što su osnivači zaključili da dio njihova posla mogu preuzeti AI agenti – softverski sustavi koji uz relativno malo ljudskog nadzora mogu samostalno obavljati čitav niz zadataka.
Unatoč smanjenju broja zaposlenih, startup prema navodima kompanije ima oko 10.000 korisnika koji plaćaju njegove usluge, a poslovanje nastavlja rasti.
Takvi primjeri sve više dovode u pitanje tradicionalni model razvoja tehnoloških startupa, prema kojem bi kompanije nakon što osiguraju investiciju brzo zapošljavale desetke ili stotine programera, stručnjaka za marketing i prodaju te drugih zaposlenika.
Sve veći broj osnivača danas prije svakog novog zapošljavanja postavlja drukčije pitanje: može li taj posao prvo obaviti umjetna inteligencija?
Podaci LinkedIna koje navodi Wall Street Journal pokazuju da se prosječan broj zaposlenih u američkim startupima posljednjih godina smanjuje. Startupi osnovani 2022. godine koji su tijekom prve godine imali najmanje pet zaposlenih u trećoj su godini poslovanja u prosjeku imali 20,7 zaposlenih.
Za usporedbu, startupi osnovani 2018. godine prema istim kriterijima u trećoj su godini imali prosječno 32,5 zaposlenih.
Promjena je posebno vidljiva kod kompanija koje su od samog početka poslovanje izgradile oko generativne umjetne inteligencije.
Emergent, startup koji je 2024. prošao program Y Combinatora, jednog od najpoznatijih američkih startup akceleratora, dosegnuo je godišnju razinu prihoda od oko 15 milijuna dolara, izračunatu prema trenutačnom tempu prodaje, uz samo 15 zaposlenih.
Retell AI, koji razvija glasovne AI agente za automatizaciju telefonskih razgovora s korisnicima i koji je iste godine također prošao program Y Combinatora, dosegnuo je godišnju razinu prihoda od oko 60 milijuna dolara uz približno 40 zaposlenih.
Takav omjer prihoda i broja zaposlenih još bi prije nekoliko godina bio vrlo neuobičajen za tehnološke kompanije u toj fazi razvoja.
AI pritom ne mijenja samo način na koji se piše programski kod.
Lindy, startup koji razvija AI asistente koji se mogu povezati s poslovnim alatima poput Slacka i obavljati različite administrativne zadatke, ima dvadesetak zaposlenih i dosad je osigurao oko 50 milijuna dolara investicija.
Kompanija je početkom godine smanjila marketinški tim, a danas taj odjel čine samo dvije osobe koje uz pomoć AI alata obavljaju dio poslova za koje su prije bili potrebni dodatni zaposlenici i vanjske agencije. Lindy je ranije surađivao s pet kreativnih agencija koje su izrađivale sadržaj i videosnimke, dok danas više ne koristi nijednu.
Startup navodi da je njegov proizvod dosad koristilo više od pola milijuna ljudi.
Sličan pristup koristi i AgentCollect, kompanija koja uz pomoć AI agenata automatizira naplatu računa. Broj zaposlenih smanjila je s približno 50 na oko 30, dok je umjetna inteligencija preuzela dio poslova povezanih s obračunima, kontrolom kvalitete razgovora s korisnicima pa čak i neke zadatke koje je ranije obavljao voditelj razvoja proizvoda.
Najizraženiji oblik tog trenda vidi se kod startupa koje vodi samo jedna osoba.
Poduzetnik Advait Paliwal razvija mobilnu aplikaciju bez ijednog zaposlenika. Umjesto zapošljavanja programera koristi kombinaciju AI alata, uključujući OpenAI Codex, sustav namijenjen pisanju i radu s programskim kodom, te Anthropicov AI model Claude.
Paliwal kaže da plaća oko 20 pretplata na Claude i Codex, koje u praksi koristi kao zamjenu za vlastiti tehnički tim.
Takav model mogao bi imati šire posljedice za tržište rada ako se pokaže održivim.
Tehnološki startupi tradicionalno su bili među kompanijama koje najagresivnije zapošljavaju tijekom razdoblja brzog rasta. Investicijski kapital koristio se za širenje razvojnih, prodajnih i marketinških timova kako bi kompanije što brže osvojile tržište.
Generativna umjetna inteligencija mijenja tu računicu jer pojedinom zaposleniku omogućuje da obavi znatno više posla nego što je bilo moguće prije samo nekoliko godina.
Za investitore bi to moglo značiti i potpuno drukčiju ekonomiku ulaganja u startupe. Kompanijama koje mogu povećavati prihode bez proporcionalnog povećavanja broja zaposlenih potrebno je manje kapitala za financiranje poslovanja, dok prihod po zaposleniku može snažno rasti.
Ipak, investitori upozoravaju da postoje granice koliko dugo kompanija može ostati vrlo mala.
Aileen Lee, osnivačica fonda rizičnog kapitala Cowboy Ventures, kaže da danas već dva osnivača uz pomoć umjetne inteligencije mogu razviti prvu verziju proizvoda i testirati je među korisnicima prije nego što zaposle veći tim.
Kod prodaje velikim kompanijama situacija je, međutim, drukčija. Korporativni kupci koji potpisuju ugovore vrijedne desetke tisuća dolara često žele biti sigurni da iza proizvoda postoji ozbiljna organizacija s prodajnim timom, korisničkom podrškom i zaposlenicima koji mogu dugoročno održavati poslovni odnos.
