Menu
Globalna ekonomija trebala bi do kraja desetljeća premašiti vrijednost od 150 bilijuna dolara, dok će Sjedinjene Države i Kina zadržati uvjerljivo vodeće pozicije među najvećim svjetskim gospodarstvima, pokazuju projekcije Međunarodnog monetarnog fonda.
Prema podacima iz MMF-ova izvješća World Economic Outlook, koje je ovog tjedna analizirao Visual Capitalist, nominalni svjetski bruto domaći proizvod mogao bi 2030. dosegnuti oko 150,3 bilijuna dolara, što bi bilo gotovo 25 bilijuna dolara više nego 2026. godine.
Najveći dio svjetskog gospodarstva i dalje će biti koncentriran u dvije zemlje. Američki BDP prema projekcijama bi 2030. trebao iznositi oko 37,7 bilijuna dolara, odnosno nešto više od četvrtine ukupnog svjetskog gospodarstva, dok bi kineski mogao dosegnuti približno 26 bilijuna dolara, što odgovara udjelu od nešto više od 17 posto.
SAD i Kina zajedno bi tako mogli činiti više od 42 posto svjetskog nominalnog BDP-a, čime bi zadržali veliku prednost pred ostalim vodećim gospodarstvima.
Jedna od najvećih promjena trebala bi se dogoditi odmah iza dviju vodećih ekonomija.
Njemački BDP prema projekcijama bi 2030. trebao iznositi oko 6,178 bilijuna dolara, dok bi indijski dosegnuo oko 6,173 bilijuna dolara. Razlika između njih bila bi svega oko pet milijardi dolara, što znači da bi dvije zemlje praktički bile izjednačene u borbi za mjesto trećeg najvećeg svjetskog gospodarstva.
Indija posljednjih godina bilježi znatno više stope gospodarskog rasta od većine razvijenih zemalja, dok se Njemačka suočava sa slabijim rastom, visokim troškovima energije i strukturnim problemima u industriji.
Ujedinjeno Kraljevstvo prema istoj projekciji trebalo bi 2030. imati gospodarstvo vrijedno oko 5,15 bilijuna dolara, a Japan oko 5 bilijuna dolara. Francuska bi s približno 4 bilijuna dolara također ostala među najvećim svjetskim gospodarstvima.
Projekcije istodobno pokazuju nastavak postupnog premještanja gospodarskog težišta prema Aziji.
Tržišta u razvoju, posebno azijska, trebala bi osigurati velik dio povećanja svjetskog BDP-a do kraja desetljeća. Kina će, unatoč znatno sporijem rastu nego tijekom prethodnih desetljeća, ostati drugo najveće gospodarstvo svijeta, dok se Indija sve više približava samom vrhu ljestvice.
Ipak, rast nominalne vrijednosti svjetskog gospodarstva na više od 150 bilijuna dolara ne znači da će stvarna gospodarska aktivnost porasti istim tempom.
Riječ je o nominalnom BDP-u izraženom u američkim dolarima, pa na konačan iznos, osim realnog gospodarskog rasta, utječu i inflacija te promjene valutnih tečajeva.
MMF je u srpanjskom ažuriranju prognozirao da će svjetsko gospodarstvo realno porasti za 3 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027., što i dalje predstavlja relativno umjeren tempo rasta. MMF istovremeno upozorava da je gospodarska slika neujednačena, uz geopolitičke sukobe i više cijene energije s jedne strane te snažna ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom i tehnologijom s druge.
Također navode da se proces usporavanja inflacije zaustavio te za 2026. sada očekuje globalnu inflaciju od oko 4,7 posto.
Prelazak granice od 150 bilijuna dolara zato će imati prije svega simboličnu vrijednost.
Ta brojka pokazuje koliko se globalna ekonomija povećala u nominalnim iznosima, ali istodobno skriva velike razlike među pojedinim zemljama. Dok će SAD i dalje stvarati približno četvrtinu svjetskog nominalnog BDP-a, a Kina dodatnih 17 posto, sve veći dio novog gospodarskog rasta trebao bi dolaziti iz zemalja u razvoju.
Do 2030. globalna ekonomija stoga neće biti samo veća. Promijenit će se i raspored gospodarske moći, s Indijom na pragu ulaska među tri najveća svjetska gospodarstva i Azijom koja nastavlja povećavati svoj udio u svjetskoj ekonomiji.
Za Europu je taj trend posebno značajan. Ako se sadašnje projekcije ostvare, Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, mogla bi do kraja desetljeća izgubiti treće mjesto na svjetskoj ljestvici u korist Indije. Bio bi to još jedan pokazatelj dugoročnog premještanja gospodarskog težišta sa Zapada prema Aziji.
