Menu
Američki zakonodavci pripremaju novo pooštravanje pravila kojima žele gotovo potpuno onemogućiti ulazak kineskih automobila i povezane tehnologije na tržište SAD-a. Međutim, predloženi zakon mogao bi imati znatno šire posljedice od same zabrane prodaje vozila kineskih proizvođača poput BYD-a, Geelyja ili Nija.
Jedna od ključnih odredbi prijedloga zabranila bi prodaju vozila proizvođača u kojima kineske kompanije ili ulagači imaju više od 15 posto vlasničkog udjela. Takvo bi pravilo moglo obuhvatiti i Mercedes-Benz, u kojem kineski ulagači zajedno drže gotovo petinu vlasništva.
Mercedes zato pokušava uvjeriti američke zakonodavce da izmijene spornu odredbu prije konačnog glasovanja.
Na prvi pogled riječ je o nastavku američke politike zaštite domaće automobilske industrije. No prijedlog pokazuje da Washington više ne pokušava zaustaviti kinesku konkurenciju samo carinama. U središtu novih ograničenja sada su i vlasnička struktura proizvođača, softver ugrađen u vozila, komunikacijski sustavi te način na koji automobili prikupljaju i obrađuju podatke.
Prijedlog, poznat kao Connected Vehicle Security Act, predstavili su republikanski senator Bernie Moreno i demokratska senatorica Elissa Slotkin. Njime se žele trajno u zakon ugraditi pravila uvedena tijekom administracije predsjednika Joe-a Bidena, kojima je zbog sigurnosnih razloga ograničena uporaba kineskog softvera i hardvera u povezanim vozilima.
Nova verzija zakona otišla bi korak dalje. Osim vozila proizvedenih ili projektiranih u Kini, mogla bi obuhvatiti i proizvođače s većim udjelom kineskog vlasništva, čak i ako im je sjedište u Europi, SAD-u ili nekoj drugoj zemlji.
To je posebno važno za Mercedes. Kineski proizvođač automobila BAIC i osnivač Geelyja Li Shufu među najvećim su pojedinačnim dioničarima njemačke kompanije. Njihovi udjeli ne znače da kineske kompanije upravljaju Mercedesom, ali bi prema sadašnjem tekstu prijedloga mogli biti dovoljni za primjenu novih ograničenja.
Takav pristup predstavlja velik zaokret. Dosadašnja američka pravila uglavnom su se fokusirala na podrijetlo vozila, komponenti i softvera. Novi prijedlog u regulatornu raspravu uvodi i pitanje vlasničke strukture proizvođača.
Suvremeni automobili prikupljaju velike količine podataka o vozačima, njihovim lokacijama, rutama kretanja i načinu korištenja vozila. Istodobno su stalno povezani s mobilnim mrežama, aplikacijama, kamerama, navigacijskim sustavima i poslužiteljima proizvođača.
Američke vlasti strahuju da bi kompanije povezane s Kinom mogle biti prisiljene ustupiti takve podatke kineskoj državi ili omogućiti udaljeni pristup pojedinim sustavima vozila. Zbog toga se rasprava više ne vodi samo oko toga može li BYD proizvesti jeftiniji električni automobil od General Motorsa ili Forda, nego i oko toga tko kontrolira njegov softver i podatke.
Pravila uvedena početkom 2025. već su u praksi gotovo potpuno zatvorila američko tržište za većinu kineskih proizvđača. Novi zakon trebao bi ta ograničenja učiniti trajnima i otežati budućim administracijama njihovo ublažavanje.
Posljedice američke politike već osjeća Polestar, proizvođač električnih automobila sa švedskim korijenima, ali snažnim vlasničkim i proizvodnim vezama s kineskim Geelyjem.
Kompanija je ranije objavila da će zbog novih američkih pravila od 2027. morati prestati prodavati određena vozila u SAD-u.
Mnoge europske marke proizvode automobile u Kini, koriste kineske baterije i komponente, dijele platforme s kineskim partnerima ili imaju kineske dioničare. Ako Washington nastavi širiti definiciju kineskog utjecaja, sve veći broj globalnih proizvođača mogao bi se naći između američkih sigurnosnih zahtjeva i svoje ovisnosti o kineskom tržištu i dobavljačima.
Za Mercedes je situacija posebno osjetljiva jer je Kina jedno od njegovih najvažnijih tržišta. Kineski partneri i ulagači godinama imaju važnu ulogu u strategiji njemačkog proizvođača, osobito u razvoju električnih automobila i lokalnoj proizvodnji.
Istodobno, SAD ostaje iznimno važno tržište za Mercedesove skuplje modele, SUV-ove i automobile proizvedene u njegovoj tvornici u Alabami.
Kompanija se zato našla pred regulatornim problemom koji nije lako riješiti. Ne može jednostavno ukloniti velike dioničare, niti može brzo prekinuti veze s kineskim partnerima bez ozbiljnih poslovnih posljedica.
Mercedesovi predstavnici pokušavaju postići da se vlasnički prag izmijeni ili da zakon jasnije razlikuje pasivno financijsko ulaganje od stvarne upravljačke kontrole. Kompanija može tvrditi da kineski ulagači nemaju pristup njezinu softveru, podacima korisnika ni strateškim odlukama.
Američki zakonodavci, s druge strane, žele dovoljno široka pravila kako kineske kompanije zabranu ne bi mogle zaobići manjinskim ulaganjima, zajedničkim poduzećima ili kupnjom udjela u zapadnim proizvođačima.
Iako se zakon obrazlaže nacionalnom sigurnošću, sigurnosne je argumente teško potpuno odvojiti od ekonomskih interesa američke automobilske industrije.
