Menu
Američki predsjednik Donald Trump otvorio je novu političku raspravu o infrastrukturi potrebnoj za razvoj umjetne inteligencije, opisavši velike podatkovne centre kao „strojeve za novac“ i „tekuće zlato“ za američke savezne države koje ih uspiju privući.
Trumpova poruka bila je izravno usmjerena protiv odluke guvernerke New Yorka Kathy Hochul da na godinu dana zaustavi izdavanje dijela dozvola za nove podatkovne centre snage 50 megavata ili više. Američki predsjednik tvrdi da će zbog tog moratorija milijarde dolara ulaganja, porezni prihodi i nova radna mjesta završiti u saveznim državama poput Teksasa, Arizone, Floride i Alabame.
Iza Trumpove, za njega karakteristično "pretjerane" retorike, krije se vrlo stvarna poslovna utrka. Kompanije poput Microsofta, Amazona, Googlea i Mete ulažu desetke milijardi dolara u računalnu infrastrukturu potrebnu za razvoj i rad sustava umjetne inteligencije. Savezne države i lokalne vlasti zato podatkovne centre vide kao rijetku priliku za privlačenje velikih investicija.
No ekonomska računica nije tako jednostavna kao što sugerira izraz „strojevi za novac“. Podatkovni centri donose građevinske projekte i porezne prihode, ali nakon završetka gradnje najčešće ne zapošljavaju velik broj ljudi. Istodobno mogu trošiti količine električne energije usporedive s potrošnjom manjeg grada, zahtijevati velike količine vode te potaknuti skupa ulaganja u elektroenergetsku mrežu. Dio tih troškova mogao bi se u konačnici preliti i na obične potrošače.
Upravo je to temelj argumentacije vlasti savezne države New York. Hochul želi iskoristiti jednogodišnju stanku kako bi pripremila stroža pravila o troškovima električne energije, potrošnji vode, zaštiti lokalnih zajednica i koristima koje bi novi projekti trebali donijeti područjima u kojima se grade. New York je time postao prva američka savezna država koja je uvela tako široko ograničenje za izgradnju velikih podatkovnih centara.
Trumpova pozicija pritom sadrži i određenu kontradikciju. Njegova administracija želi ubrzati izdavanje dozvola i proširiti američku infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, ali istodobno tvrdi da tehnološke kompanije moraju same podmirivati dodatne energetske troškove kako računi građana ne bi rasli. Bijela kuća ranije je objavila inicijativu prema kojoj bi vodeće tehnološke kompanije trebale financirati električnu energiju i ulaganja u mrežu potrebna novim podatkovcnim centrima usmjerenima na AI.
