

OpenAI, kompanija koja je prva pokrenula priču o generativnoj umjetnoj inteligenciji lansiranjem ChatGPT-a, poduzela je prvi konkretan korak prema izlasku na burzu. Prema informacijama koje su posljednjih dana objavili američki mediji, tvrtka je podnijela dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), a među investicijskim bankarima i ulagačima već se spominje potencijalno vrednovanje koje bi moglo dosegnuti čak bilijun dolara.
Ako se takav scenarij ostvari, riječ bi bila o jednom od najvećih izlazaka na burzu u povijesti američkog tržišta kapitala, ali i o važnom trenutku za cijelu industriju umjetne inteligencije. Dosad su investitori uglavnom financirali AI kompanije kroz privatne investicijske krugove, dok bi OpenAI-jev IPO prvi put omogućio široj investicijskoj javnosti da izravno sudjeluje u rastu jednog od ključnih igrača sektora.
Vrijednost OpenAI-ja eksplodirala je u samo nekoliko godina. Tvrtka je od neprofitne istraživačke organizacije osnovane s misijom razvoja sigurne umjetne inteligencije prerasla u jednu od najvrjednijih privatnih kompanija na svijetu. Posljednje investicijske runde procjenjivale su njezinu vrijednost na više od 850 milijardi dolara, a novi rast potaknut je snažnim povećanjem prihoda i ubrzanim širenjem korisničke baze.
ChatGPT danas koristi stotine milijuna ljudi diljem svijeta, dok su OpenAI-jevi modeli postali sastavni dio poslovanja brojnih kompanija, od financijskog sektora i marketinga do razvoja softvera i korisničke podrške.
Unatoč entuzijazmu tržišta, pitanje održivosti tako visokog vrednovanja ostaje otvoreno. Razvoj naprednih AI modela zahtijeva goleme količine računalne snage, specijaliziranih čipova i podatkovnih centara, što znači da OpenAI i dalje troši desetke milijardi dolara godišnje na infrastrukturu.
Analitičari upozoravaju da će budući investitori morati procijeniti ne samo potencijal rasta prihoda nego i sposobnost kompanije da dugoročno pretvori tehnološku dominaciju u stabilnu profitabilnost. Za razliku od klasičnih softverskih kompanija, gdje dodatni korisnici relativno malo povećavaju operativne troškove, kod umjetne inteligencije svaki novi val korištenja zahtijeva dodatne investicije u računalne resurse.
To otvara pitanje može li AI sektor dugoročno ostvarivati profitne marže kakve su nekada bile karakteristične za najveće tehnološke kompanije.
OpenAI-jev izlazak na burzu mogao bi imati posljedice daleko izvan same kompanije. Uspješan IPO vjerojatno bi postavio nove standarde vrednovanja za druge privatne AI tvrtke, uključujući konkurente poput Anthropica, xAI-ja i niz brzorastućih startupa koji trenutačno privlače milijarde dolara privatnih ulaganja.
Istodobno, snažan interes ulagača dodatno bi učvrstio poziciju proizvođača čipova, pružatelja cloud infrastrukture i drugih kompanija koje profitiraju od AI investicijskog ciklusa. Već danas najveći dio kapitala koji ulazi u sektor AI tehnologija završava kod proizvođača naprednih procesora, podatkovnih centara i energetskih sustava potrebnih za njihovo napajanje.
