Menu
Dok se javnost i investitori posljednjih godina uglavnom fokusiraju na kompanije poput OpenAI-ja, Anthropica ili Googlea koje razvijaju napredne modele umjetne inteligencije, u sjeni se odvija druga utrka koja bi mogla stvoriti još veće poslovne pobjednike. Riječ je o kompanijama koje grade infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje AI ekonomije – od podatkovnih centara i mrežne opreme do energetskih sustava i komunikacijskih mreža.
Najnoviji pokazatelj tog trenda stigao je iz Izraela, gdje je tehnološka tvrtka DriveNets prikupila 410 milijuna dolara svježeg kapitala za razvoj mrežnih rješenja namijenjenih velikim podatkovnim centrima i telekomunikacijskim operaterima. Iako se ime kompanije rijetko pojavljuje u medijima koji prate umjetnu inteligenciju, upravo su takve tvrtke postale ključni dio investicijske priče koja prati globalni AI procvat.
Sve veći broj ulagača smatra da se najveća vrijednost više ne krije nužno u samim AI aplikacijama, već u infrastrukturi bez koje one ne mogu funkcionirati. Veliki jezični modeli (LLM) zahtijevaju goleme količine računalne snage, a njihovo treniranje i svakodnevni rad oslanjaju se na tisuće grafičkih procesora, podatkovne centre i mrežne sustave sposobne za prijenos enormnih količina podataka.
Zbog toga investicijski fondovi sve češće ulažu u ono što se u industriji naziva "pijucima i lopatama" AI revolucije. Analogija podsjeća na zlatnu groznicu iz 19. stoljeća, kada najveći i najstabilniji profiti nisu nužno pripadali tragačima za zlatom, nego proizvođačima opreme koju su svi morali koristiti.
Takav način razmišljanja sve je vidljiviji i u strategijama najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Microsoft, Amazon, Google i Meta posljednjih su mjeseci najavili nova golema ulaganja teška više milijardi dolara u podatkovne centre i AI infrastrukturu. Njihovi kapitalni izdaci već su dosegnuli povijesno visoke razine, a očekuje se da će tijekom sljedećih godina nastaviti rasti.
Analitičari pritom upozoravaju da tržište umjetne inteligencije ulazi u novu fazu razvoja. Prvi val bio je obilježen lansiranjem AI modela i aplikacija koje su privukle pozornost korisnika i investitora. Drugi val sve se više fokusira na izgradnju infrastrukture potrebne za masovno korištenje tih tehnologija.
Dodatni izazov predstavlja i energija. Moderni AI podatkovni centri troše višestruko više električne energije od tradicionalnih IT sustava, zbog čega se sve više govori o potrebi ulaganja u nove izvore električne energije, uključujući nuklearnu energiju, obnovljive izvore i sustave za skladištenje energije.
Drugim riječima, dok se pozornost javnosti i dalje zadržava na chatbotovima i AI asistentima, krupni kapital sve češće prati podatkovne centre, mreže i energetsku infrastrukturu koja ih pokreće. U novoj fazi razvoja umjetne inteligencije upravo bi ti sektori mogli postati jednako važni kao i sami AI modeli.
