Menu
Mastercard predstavio rezultate svog istraživanja o navikama korištenja financijskih usluga koje je GfK – Centar za istraživanje tržišta proveo online među 1.027 korisnika bankarskih usluga u dobi 18-55 godina u Hrvatskoj u svibnju ove godine
Ključni rezultati:
Gotovinu koristimo za male iznose, a za ostalo se sve više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom trgovine – skoro svi koriste kartice, sve više kupuju online, a beskontaktno plaćaju preko sedam puta više nego prije četiri godine.
Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 95%. Naime, u rujnu 2017. iznosio je 92%, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica – s 51% na 58%.
Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice (2,7). Međutim, značajan broj korisnika kartica (48%) ima tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika. Kartice u prosjeku više koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, građani stariji od 40 godina te muškarci. Kartice s odgodom plaćanja i revolving kartice su uglavnom popularnije među onima s još višim mjesečnim prihodima, točnije iznad 9.000 kuna.
Ispitanici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 95% karticama plaća više puta mjesečno, trećina nekoliko puta tjedno, a četvrtina (26%) svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 29% ih rabi svakodnevno, a 37% nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe. Tako ih 41% ispitanika rabi jednom do dva puta tjedno, 25% isto toliko puta mjesečno, dok ih 20% koristi nekoliko puta tjedno.
U protekle četiri godine, korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za više od sedam puta te sada iznosi 73%. Taj je udio još i veći među onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kn (85%), onima iz sjeverne Hrvatske (81%) te Istre i Primorja (78%).
Većina korisnika beskontaktno plaća na tjednoj bazi, više od četvrtine (26%) nekoliko puta tjedno, a svakodnevno njih 15%. Tako su čestoj uporabi sigurno doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne, većina ispitanika ističe brzinu (87%) i jednostavnost (86%). Uz to, čak 55% ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 57% namjerava koristiti češće nego do sada, prije svega oni mlađi od 40 godina. Štoviše, točno polovica ispitanika smatra ga ne samo sigurnim, nego i najboljim načinom plaćanja.
Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima (65%), zatim lokalnim dućanima (14%) te benzinskim postajama (9%). Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje. To se prije svega odnosi na dućane (33%), restorane i kafiće (12%), javni prijevoz (11%) te benzinske postaje (11%). Ovaj način plaćanja najslabije je zastupljen među najstarijom skupinom ispitanika u dobi od 50 do 55 godina, dok je češći među mlađima od 40 godina te korisnicima Mastercard® kartica, čijih 35% korisnika beskontaktno plaća i nekoliko puta tjedno.
„Istraživanje je pokazalo kako je beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj, a zbog brzine, praktičnosti i jednostavnosti mnogi ga žele koristiti još i više. Riječ je o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija. Stoga će njene prednosti sigurno biti prepoznate i u sektorima u kojima još nije u potpunosti iskorištena, kao što je primjerice javni prijevoz. Osim očite koristi koju donosi, sigurno će doprinijeti i smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manjih vrijednosti“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
Gotovo 2/3 ispitanika (62%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela, a posebno oni mlađi od 40 godina te oni s primanjima iznad 9.000 kn. Plaćanje putem SMS-a je još uvijek najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (72%), a mobitel se u većoj mjeri još koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (63%) te za mobilno bankarstvo (47%). Uz to, preko polovice ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju prislanjanjem mobilnog uređaja na POS terminal te plaćanje putem mobilne aplikacije.
Čak 85% korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća (60%), potrošačka elektronika (47%), pokućstvo (36%), kozmetika (25%), ulaznice za kulturna događanja (22%), putovanja (20%), dječje igračke (19%), računalna oprema (18%), avionske karte (17%) te knjige i glazba (17%). Ono što najviše potiče online kupnju su povoljne cijene, promotivne akcije i popusti (62%), ušteda vremena (62%), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (57%), veća ponuda roba i usluga (56%), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (55%), dostava do kućnog praga (40%) te lakša usporedba cijena (40%).
S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, eventualno neisporučivanje robe, mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama te sumnja u kvalitetu proizvoda. Riječ o „vječnim“ pitanjima koja se vežu uz online trgovinu i oko kojih su potrošači uglavnom podijeljeni.
Tako 36% ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok otprilike jednak broj ispitanika (35%) nema takvih sumnji te su već pohranjivali podatke svojih kartica u stranim online trgovinama, a još 13% to je učinilo na stranicama domaćih web trgovina te 10% unutar mobilnih aplikacija.
Ispitanici kao najčešći oblik plaćanja ističu PayPal (30%), debitne (27%) i kreditne kartice (25%). Međutim, među korisnicima kreditnih kartica ipak su najpopularnije kreditne kartice (34%), a tek onda PayPal (31%). S druge strane, gotovinsko plaćanje po primitku dostave, internetsko bankarstvo ili obročno plaćanje odabire tek mali broj ispitanika.
Gotovo polovica ispitanika (46%) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web trgovinama, dok 40% kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14% u domaćim online trgovinama. Kupnju u hrvatskim web trgovinama u nešto većoj mjeri vrše oni s najmanjim prihodima (22%), a u stranim oni s prihodima iznad 12.000 kn (46%) te mladi do 30 godina starosti (50%).
Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici sve manje plaćaju gotovinom, a sve više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (50%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (22%). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom (52%), zatim karticama u poslovnicama (18%) ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo (13%).
