Menu
Prema pisanju Financial Timesa, OpenAI je razgovarao o mogućnosti da američkoj vladi prepusti oko pet posto vlasničkog udjela u kompaniji. Riječ je o prijedlogu koji bi se mogao povezati s idejom američkog državnog, odnosno javnog investicijskog fonda, mehanizma kroz koji bi šira američka javnost barem posredno mogla sudjelovati u dobiti koju stvara jedna od najmoćnijih tehnologija današnjice.
Prijedlog, koji se povezuje s izvršnim direktorom OpenAI-ja Samom Altmanom, još je u ranoj fazi i daleko je od formalnog dogovora. No sama činjenica da se o njemu razgovara pokazuje koliko se promijenio odnos Silicijske doline i Washingtona. Donedavno su najveće tehnološke kompanije nastojale držati državu što dalje od svojih vlasničkih struktura. Danas, u eri umjetne inteligencije, potpora države, regulatorna naklonost i pitanja nacionalne sigurnosti postaju gotovo jednako važni kao kapital privatnih investitora.
OpenAI ovu ideju, prema dostupnim izvješćima, predstavlja kao način da se dio financijskih dobitaka od procvata umjetne inteligencije podijeli s američkom javnošću. Axios navodi da se prijedlog uklapa u Altmanovu dugogodišnju sklonost modelima u kojima javnost dobiva udio u novostvorenom tehnološkom bogatstvu, ali i u politički osjetljiv trenutak u kojem Washington sve pozornije promatra najnaprednije AI modele.
No iza idealističkog jezika o “dijeljenju koristi” krije se i tvrda politička realnost. OpenAI i drugi AI startupi nalaze se pod sve većim pritiskom zbog mogućih zloupotreba naprednih modela, utjecaja na tržište rada, koncentracije moći i pitanja može li javnost uopće nadzirati tehnologiju koja se razvija brže od zakonodavstva. Reuters ističe da se prijedlog pojavljuje upravo u trenutku kada američki regulatori razmatraju kako nadzirati kompanije čije bi tržišne procjene mogle dosegnuti razine donedavno rezervirane samo za najveće tehnološke divove.
Prema nekim procjenama koje su prenijeli američki mediji, udio od pet posto u OpenAI-ju mogao bi vrijediti više od 40 milijardi dolara, ovisno o procijenjenoj vrijednosti kompanije. New York Post navodi procjenu od oko 42,6 milijardi dolara, temeljenu na navodnoj valuaciji OpenAI-ja od 852 milijarde dolara. U slučaju budućeg izlaska kompanije na burzu i još veće tržišne vrijednosti, taj bi udio mogao vrijediti i znatno više.
Bijela kuća je još u veljači 2025. naredila izradu plana za uspostavu američkog državnog fonda, uključujući moguće izvore financiranja, investicijsku strategiju, strukturu fonda i model upravljanja.
Za OpenAI, pak, moguća korist je očita. Država kao dioničar mogla bi kompaniji dati dodatni politički legitimitet u trenutku kada se AI sektor suočava s pitanjima sigurnosti, tržišnog natjecanja i društvene odgovornosti. No to istodobno otvara i ozbiljne dileme. Bi li OpenAI time stekao povlašten položaj u odnosu na konkurente? Bi li vlada mogla nepristrano regulirati industriju u kojoj ima vlasnički interes? I bi li takav model zapravo dodatno učvrstio dominaciju nekoliko najvećih AI igrača?
Politički put također nije jednostavan. Axios piše da bi provedba takvog plana vjerojatno zahtijevala odobrenje Kongresa, što znači da bi prijedlog morao proći ne samo tehnološke i financijske pregovore, nego i duboko podijeljenu američku političku scenu.
U svojoj suštini, OpenAI-jev prijedlog otvara pitanje koje nadilazi jednu kompaniju: hoće li umjetna inteligencija ostati prvenstveno privatni izvor profita ili će država pokušati izgraditi model u kojem javnost dobiva izravan udio u novom tehnološkom bogatstvu?
