Menu
Anketa pouzdanja potrošača provodi se na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano za trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana za buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj, prenose RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini, kompozitni indeksi očekivanja, raspoloženja i pouzdanja zabilježili su u ožujku poboljšanje. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast 14 mjeseci zaredom, dok je kompozitni indeks raspoloženja ostvario poboljšanje na godišnjoj razini sedmi mjesec zaredom. Kompozitni indeksi tijekom cijelog prvog tromjesečja nalaze se iznad pretpandemijskog dugoročnog prosjeka. Intenzivno i kontinuirano poboljšanje na godišnjoj razini naglašava intenzitet pesimizma tijekom 2022. godine uslijed zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičkih nestabilnosti.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u ožujku je porastao na negativnih 9,9 bodova (+1,1 bodova u odnosu na veljaču). Od područja koje pokriva ovaj indeks, poboljšanje je zabilježeno kod pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu, kod pitanja vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci te kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu u sljedećih 12 mjeseci i očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u ožujku bio na razini od -6,3 bodova (+0,9 bodova na mjesečnoj razini).
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) poskočio je s -27,8 bodova u veljači na -25,3 bodova u ožujku. Povoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako se promijenila ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci te pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije.
Indeksi pouzdanja i očekivanja na najvećoj su razini od kolovoza odnosno srpnja 2021., dok je indeks raspoloženja posljednji put bio na višim razinama u prosincu 2021.
U prvom tromjesečju rast je zabilježen kod sva tri kompozitna indeksa u odnosu na prethodno tromjesečje i u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, a rastom se ističe indeks očekivanja potrošača (+14,2 bodova u odnosu na prvo tromjesečje 2023.).
"Postepeno poboljšanje optimizma potrošača zrcali se i u solidnom potrošačkom kreditiranju, koje je prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka rezultat potrošnje na trajna dobra. Promjene pokazatelja sugeriraju da će osobna potrošnja nastaviti biti oslonac gospodarskog rasta. Očekujemo da će se, uz moguće povremene prekide, blag rast pokazatelja sentimenta nastaviti, a prostora za to posebice ima indeks raspoloženja potrošača. Navedeno bi se trebalo materijalizirati uz očekivan nastavak slabljenja inflatornih pritisaka i rast nominalnih (realnih) plaća te uz pretpostavku izostanka šokova koji bi djelovali na ponovno intenziviranje rasta cijena ili zamjetnije usporavanje gospodarstva europodručja", stoji u zaključku analize analitičara Raiffeisenbanka.
