Menu
Anketa pouzdanja potrošača provodi se na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano za trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana za buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj, prenose RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini, nakon rasta tri mjeseca zaredom, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su u prosincu blago pogoršanje. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast jedanaesti mjesec zaredom. Kompozitni indeks raspoloženja ostvario je poboljšanje na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom, a isključujući kolovoz, godišnji rast pokazatelja bilježi se od svibnja 2023. godine. Kompozitni indeksi pouzdanja i očekivanja potrošača zadržali su se na kraju godine iznad pretpandemijskog dugoročnog prosjeka. Intenzivno i kontinuirano poboljšanje na godišnjoj razini naglašava intenzitet pesimizma u istom razdoblju godinu ranije zbog zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičkih nestabilnosti.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u prosincu se spustio na negativnih 12,4 bodova (-0,1 bod u odnosu na studeni). Od područja koje pokriva ovaj indeks, poboljšanje je zabilježeno jedino kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci. U negativnom smjeru djelovalo su pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te pitanje vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci nepovoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u prosincu bio na razini od -11,1 bodova (-0,4 bodova na mjesečnoj razini). Isključujući studeni, najveća je to razina indeksa od kolovoza 2021.
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) spustio se s -30,5 bodova u studenom na -32,1 bodova u prosincu. Nepovoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se ukupna ekonomska situacija promijenila u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci, pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu te pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije.
Na mjesečnoj razini, najsnažnije pogoršanje zabilježeno je kod pitanja glede promjene financijske situacije u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci. U odnosu na prosinac 2022. godine, poboljšanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa i kod svih pitanja iz ankete.
"Uz manje prekide, sentiment potrošača oporavlja se više od godinu dana, što omogućuje i prisutno slabljenje inflatornih pritisaka uz kontinuiran rast nominalnih plaća. Promjene pokazatelja sugeriraju da će osobna potrošnja nastaviti biti oslonac gospodarskog rasta. Ograničavajuće na rast kompozitnih indeksa nastavlja djelovati ekonomska i geopolitička neizvjesnost, viši troškovi života u odnosu na razdoblje prije intenziviranja inflatornih pritisaka, postepeno zaoštravanje uvjeta i standarda financiranja", stoji u završnom komentaru analize RBA analitičara.
