Menu
Na mjesečnoj razini, kompozitni indeksi očekivanja i raspoloženja hrvatski potrošača zabilježili su u veljači poboljšanje, dok je indeks pouzdanja zabilježio blagi pad. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe neprekidno više od godinu dana, dok je kompozitni indeks raspoloženja ostvario poboljšanje na godišnjoj razini šesti mjesec zaredom. Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača bili su u siječnju i veljači iznad pretpandemijskog dugoročnog prosjeka. Intenzivno i kontinuirano poboljšanje na godišnjoj razini naglašava intenzitet pesimizma tijekom 2022. godine uslijed zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičkih nestabilnosti, prenose RBA analitičari.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u veljači se spustio na negativnih 11 bodova (-0,8 bodova u odnosu na siječanj). Od područja koje pokriva ovaj indeks, pogoršanje je zabilježeno kod pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci. U pozitivnom smjeru djelovalo je samo pitanje vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu u sljedećih 12 mjeseci nepovoljno se odrazilo i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u veljači bio na razini od -7,2 bodova (+0,3 bodova na mjesečnoj razini). Na mjesečni rast pokazatelja djelovalo je poboljšanje u pitanju vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) poskočio je s -28,6 bodova u siječnju na -27,8 bodova u veljači. Povoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se ukupna ekonomska situacija promijenila u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci te pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije. U suprotnom smjeru djelovalo je pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu.
Indeksi pouzdanja i očekivanja na najvećoj su razini od kolovoza 2021., dok je indeks raspoloženja posljednji put bio na višim razinama u siječnju 2022.
Na mjesečnoj razini, najsnažnije poboljšanje zabilježeno je kod pitanja glede promjene ekonomske situacije u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci. U odnosu na veljaču 2023. godine, poboljšanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa i kod svih pitanja iz ankete.
"Uz manje prekide, sentiment potrošača postepeno se oporavlja, što omogućuje i prisutno slabljenje inflatornih pritisaka uz kontinuiran rast nominalnih (realnih) plaća uslijed otpornog tržišta rada. Navedeno se ocrtava i u solidnom potrošačkom kreditiranju, koje je prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka rezultat potrošnje na trajna dobra. Promjene pokazatelja sugeriraju da će osobna potrošnja nastaviti biti oslonac gospodarskog rasta", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
