Menu
Na mjesečnoj razini, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su u studenom poboljšanje treći mjesec zaredom. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast deseti mjesec zaredom. Kompozitni indeks raspoloženja ostvario je poboljšanje na godišnjoj razini treći mjesec zaredom, a isključujući kolovoz, godišnji rast pokazatelja bilježi se od svibnja ove godine. Sva tri kompozitna pokazatelja nalaze se u studenom iznad dugoročnog prosjeka. Intenzivno i kontinuirano poboljšanje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine naglašava intenzitet prošlogodišnjeg pesimizma zbog zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičkih nestabilnosti, stoji u objavi RBA analitičara.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u studenom je poskočio na negativnih 12,3 bodova (+3,4 bodova u odnosu na listopad), najveću razinu od kraja 2021. Od područja koje pokriva ovaj indeks, poboljšanje je zabilježeno kod svih pitanja, odnosno kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci, pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te pitanja vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u studenom bio na razini od -10,7 bodova (+3,8 bodova na mjesečnoj razini), najvećoj razini od kolovoza 2021.
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) porastao je u studenom na negativnih 30,5 bodova (+1,6 mjesečno), a pokazatelj je bio na višim razinama posljednji put početkom 2022. Povoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se ukupna ekonomska situacija promijenila u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci i pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu. U suprotnom smjeru djelovalo je pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije.
Na mjesečnoj razini, najsnažnije poboljšanje zabilježeno je kod pitanja glede promjene ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci. U odnosu na studeni prethodne godine, poboljšanje je zabilježeno kod svih pitanja iz ankete.
"Uz manje prekide, oporavak sentimenta potrošača se nastavlja, što omogućuje i prisutno slabljenje inflatornih pritisaka te kontinuiran rast nominalnih plaća, odnosno postepen oporavak kupovne moći. Iako se zadržavaju u negativnom području, trend pokazatelja sugerira da će osobna potrošnja nastaviti biti oslonac gospodarskog rasta. Osim još uvijek prisutne ekonomske neizvjesnosti, ograničavajuće na rast kompozitnih indeksa djelovat će postepeno zaoštravanje uvjeta financiranja, a u rizike se mogu ubrojiti i potencijalne geopolitičke nestabilnosti", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
