Menu
Anketa pouzdanja potrošača provodi se na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano za trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana za buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj, prenose RBA analitičari.
Na mjesečnoj razini, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su u listopadu poboljšanje drugi mjesec zaredom. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast deveti mjesec zaredom. Kompozitni indeks raspoloženja također je ostvario poboljšanje na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom, a isključujući kolovoz, godišnji rast pokazatelja bilježi se od svibnja ove godine.
"Pokazatelji očekivanja i raspoloženja potrošača nastavljaju se zadržavati blago ispod dugoročnog prosjeka. Intenzivno i kontinuirano poboljšanje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine naglašava intenzitet prošlogodišnjeg pesimizma zbog zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičke situacije", komentiraju RBA analitičari.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u listopadu je poskočio na negativnih 15,7 bodova (+1,7 bodova u odnosu na rujan), najveću razinu od lipnja. Od područja koje pokriva ovaj indeks, poboljšanje je zabilježeno kod svih pitanja, odnosno kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci, pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te pitanja vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u listopadu bio na razini od -14,5 bodova (+1,7 bodova na mjesečnoj razini), također najvećoj razini od lipnja ove godine.
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) porastao je u listopadu na negativnih 32,1 bod (+4,2), a pokazatelj je bio na višim razinama posljednji put u veljači 2022. Povoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se ukupna ekonomska situacija promijenila u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci, pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu te pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije.
Na mjesečnoj razini najsnažnije poboljšanje zabilježeno je kod pitanja glede promjene ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci. U odnosu na listopad prethodne godine, poboljšanje je zabilježeno kod svih pitanja iz ankete. Istovremeno je kompozitni indeks očekivanja premašio razine iz listopada 2021., a od pokrivenih područja u anketi poboljšanje je ostvareno kod pitanja o promjeni ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci, u pitanju o kupovini trajnih dobara za kućanstvo s obzirom na ukupnu ekonomsku situaciju i kod pitanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti kupnja trajnih dobara u kućanstvu u odnosu na proteklih 12 mjeseci. S druge strane, pad je zabilježen kod ostala dva kompozitna pokazatelja, i u svim ostalim područjima koje anketa pokriva.
"Nakon pogoršanja tijekom srpnja i kolovoza, indeksi pouzdanja sugeriraju da se negativan utjecaj visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti smanjuje prema kraju godine, što je odraz i prisutnog slabljenja inflatornih pritisaka te kontinuiranog rasta nominalnih plaća. S obzirom na zaoštravanje uvjeta financiranja, geopolitičke nestabilnosti i usporavanje gospodarskih aktivnosti u europodručju, zamjetnije jačanje potrošačkog optimizma do kraja godine nije za očekivati. Prostora za oporavak potrošačkog optimizma ima, što je primjetno u usporedbi s vrijednostima pokazatelja prije prošlogodišnjeg osjetnog pogoršanja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
