Menu
Anketa pouzdanja potrošača provodi se na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano za trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana za buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj.
Na mjesečnoj razini, nakon dva uzastopna pogoršanja, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su poboljšanje. Na godišnjoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast osmi mjesec zaredom. Kompozitni indeks raspoloženja također je ostvario poboljšanje na godišnjoj razini, a isključujući kolovoz, godišnji rast pokazatelja bilježi se od svibnja ove godine. Pokazatelji očekivanja i raspoloženja potrošača nastavljaju se zadržavati ispod dugoročnog prosjeka. Poboljšanja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine naglašavaju intenzitet prošlogodišnjeg pesimizma zbog zamaha cjenovnih pritisaka i geopolitičke situacije, prenose RBA analitičari.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u rujnu je poskočio na negativnih 17,4 boda (+2,1 bod u odnosu na kolovoz). Od područja koje pokriva ovaj indeks blago pogoršanje u odnosu na kolovoz zabilježeno je jedino kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci. Na poboljšanje kompozitnog pokazatelja djelovalo je pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te pitanje vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) koji je u rujnu bio na razini od -16,2 boda (+4,1 bod na mjesečnoj razini).
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) porastao je u rujnu na negativnih 36,3 boda (+0,8). Povoljno na ovaj indeks djelovalo je pitanje kako se ukupna ekonomska situacija promijenila u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci i pitanje kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu. U suprotnom smjeru djelovalo pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije.
Na mjesečnoj razini najsnažnije pogoršanje zabilježeno je kod pitanja glede isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije. U odnosu na rujan prethodne godine, poboljšanje je zabilježeno kod svih pitanja iz ankete. Ipak, u odnosu na isto razdoblje 2021. godine pad je zabilježen kod sva tri kompozitna pokazatelja, u svim područjima koje anketa pokriva. U skladu s pogoršanjem tijekom srpnja i kolovoza, na tromjesečnoj razini kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja zabilježili su pad u trećem tromjesečju. U odnosu na isto razdoblje prošle godine primjetno je značajno poboljšanje, što je očekivano s obzirom na ekonomsku neizvjesnost i inflatorne pritiske u promatranom razdoblju prošle godine.
"U trećem tromjesečju vjerojatno je zabilježena korekcija relativno snažnog poboljšanja pokazatelja optimizma potrošača zabilježenog tijekom tromjesečja ranije. Rezultati tijekom srpnja i kolovoza sugeriraju da je negativan utjecaj visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti prevladavao unatoč jačanju dohodovnih očekivanja usred turističke sezone. S obzirom na tok vijesti o inflaciji, geopolitici i usporavanju gospodarskih aktivnosti u europodručju, zamjetnije jačanje potrošačkog optimizma do kraja godine nije za očekivati. U istom smjeru djelovat će, s određenim odmakom, i postepeno pooštravanje uvjeta financiranja i neminovan nastavak transmisije monetarne politike na domaće tržište. U suprotnom smjeru djelovat će prisutan rast nominalnih plaća. Prostora za oporavak potrošačkog optimizma ima, što je primjetno u usporedbi s vrijednostima pokazatelja prije prošlogodišnjeg osjetnog pogoršanja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
