Menu
Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti, navodi se.
Gospodarski statistički pokazatelji navješćuju mogućnost smanjenja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno snažnog usporavanja realnog rasta u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Pogoršala su se, naime, poslovna i potrošačka očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu smanjila u odnosu na drugo tromjesečje uz stagnaciju prometa od trgovine na malo. Premda se usporio rast zaposlenosti, administrativna stopa nezaposlenosti je u srpnju i kolovozu bila nešto niža nego u tri prethodna mjeseca. U spomenuta dva mjeseca usporio se i rast nominalnih bruto plaća, dok su se realne plaće nastavile smanjivati. S druge strane, pokazatelji u turizmu upućuju na rekordna ostvarenja u trećem tromjesečju. U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s očekivanih 5,5% u 2022. na 1,0% sljedeće godine. Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza, navode iz HNB-a.
Godišnja inflacija (mjerena indeksom potrošačkih cijena) u kolovozu se zadržala na razini od 12,3%, pri čemu se rast potrošačkih cijena hrane, industrijskih proizvoda i usluga nastavio ubrzavati, dok se rast cijena naftnih derivata usporio zbog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Inflacija je u rujnu ubrzala na 12,8%, no prema kraju godine očekuje se slabljenje inflatornih pritisaka, dijelom i zbog mjera kontrole cijena energenata i određenih finalnih proizvoda, pa bi inflacija u 2022. mogla u prosjeku iznositi 10,3%. U 2023. se očekuje usporavanje inflacije na 6,7% zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje. To bi trebalo rezultirati usporavanjem rasta cijena svih podkomponenata inflacije (hrane, energije i temeljne inflacije).
Saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se tromjesečju ove godine blago pogoršao kao odraz rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Unatoč pozitivnom doprinosu snažnog rasta prihoda od turizma koji bi ove godine mogli za petinu premašiti ostvarenja iz rekordne 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu sveukupno bi se u 2022. mogao smanjiti na 3,6% BDP-a, uslijed daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni, posebno u razmjeni energenata. Višak bi se mogao nastaviti smanjivati i u 2023., odražavajući nepovoljna kretanja na računu roba i rast kamatnih troškova na inozemni dug.
Izrazito pooštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci bilježi na svjetskim financijskim tržištima, još uvijek se ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu i poduzećima. Godišnji rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (isključujući središnju državu) nastavio se ubrzavati, čemu je najviše pridonijelo kreditiranje poduzeća, posebno iz energetskog sektora, dok je rast plasmana stanovništvu tek neznatno ubrzao. HNB će do kraja godine nastaviti provoditi akomodativnu monetarnu politiku. Hrvatska će ući u europodručje početkom sljedeće godine tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke koje će negativno utjecati na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva. Međutim, smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti o kojem je HNB već donijela odluku snažno će povećati slobodna novčana sredstva banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu.
Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja. Usklađeno globalno zaoštravanje monetarnih politika povećalo je troškove zaduživanja većine država, pri čemu je porast prinosa na hrvatske državne obveznice ipak bio znatno blaži nego u zemljama Srednje i Istočne Europe izvan europodručja, zahvaljujući povoljnim učincima skorog uvođenja eura. Kamatne stope banaka za sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima. Ipak, postupno bi se mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima. Izgledan porast kamatnih stopa na nove stambene kredite, uz naglašenu neizvjesnost i smanjenje realnih dohodaka, povećava i rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina, gdje su cijene i aktivnost u prvom dijelu godine nastavili snažno rasti. Istodobno se, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci 2022., smanjuje pouzdanje poduzeća, koja se snažno zadužuju kod banaka, ponajviše kako bi financirali povećane troškove poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim udjelom troškova energije.
Nova kreditna aktivnost i nastavak trenda smanjenja neprihodujućih kredita rezultirali su daljnjim poboljšanjem kvalitete kredita, odnosno smanjenjem udjela neprihodujućih kredita, s 4,3% na 3,8%. Ipak, rizici za poslovanje banaka u danom okružju rastu pa tako povećanje udjela kredita u fazi 2 upućuje na početak pogoršanja kvalitete njihovog kreditnog portfelja. Bankovni sustav i dalje je vrlo otporan, čemu pridonose očekivani porast profitabilnosti i učinci uvođenja eura, odnosnogotovo potpuni nestanak valutnog rizika i usklađivanje monetarnog instrumentarija HNB-a s instrumentarijem Europske središnje banke. Ipak, nastavak kumulacije cikličkih rizika uz zadržavanje razmjerno povoljnih gospodarskih kretanja nalagao bi povećanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u narednom razdoblju, što bi dodatno ojačalo otpornost banaka na moguću materijalizaciju sistemskih rizika, priopili su iz HNB-a.
Glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju su eventualno jačanje poremećaja na tržištu energenata, čije cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora, zaključuju.
