Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem lipnja bruto inozemni dug dosegao je 46,7 milijardi eura što je za 1,1 milijardi eura više nego na kraju ožujka 2022.
Prema navodima iz središnje banke, takvo kretanje je ponajprije posljedica rasta iznosa repo poslova koji samo povećavaju bruto inozemni dug središnje banke, dok je njihov učinak na kretanje neto inozemne zaduženosti neutralan jer za isti iznos povećavaju vrijednost inozemne imovine. U odnosu na kraj 2021., bruto inozemni dug viši je za 1,9 milijardi kuna (+4,3%).
Ipak, povoljna kretanja u gospodarstvu rezultirala su poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti koji je na kraju prvog polugodišta 2022. iznosio 75,9% BDP-a (1,4 postotna boda manje u usporedbi s krajem ožujka 2022. te 8,7pb manje u odnosu na lipanj 2021.). Udio bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju lipnja niži je za 2,3 postotna boda u odnosu na kraj 2021.
U odnosu na svibanj bruto inozemni dug smanjen je za 1,7 mlrd. eura kao rezultat smanjenja ino duga opće države i drugih monetarnih institucija (banaka). Ino dug ostalih domaćih sektora, poduzeća također je zabilježio blagu mjesečnu promjenu (-0,1%). Na godišnjoj razini, bruto inozemni dug porastao je za 2,3 mlrd. eura ili 5,2% u odnosu na lipanj 2021.
Promatrano prema udjelima, i dalje najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 33,6% dok je udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) krajem lipnja 2022. blago porastao na 27,6%. Od ukupnih bruto inozemnih obveza na privatni dug krajem lipnja odnosilo se 55,7% ili 26 mlrd. eura i on je bio 1,5 mlrd. eura ili 6,2% viši u odnosu na kraj 2021. S druge strane bruto inozemni dug javnog sektora s 20,7 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima bio je za 438 mil. eura viši u odnosu na kraj 2021. (+2,2%).
"Na razini cijele 2022. očekujemo povećanje bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, u apsolutnom izrazu. Ipak, relativni bi se pokazatelj zahvaljujući snažnoj gospodarskoj aktivnosti i porastu nominalnog BDP-a tijekom 2022. mogao primjetno poboljšati na razine oko 70% BDP-a. Time bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019. kada je iznosio 72,4% BDP-a", objavili su RBA analitičari.
