Samoodržive zajednice - mogući odgovor na globanu pandemiju covida 19

Pandemija COVID-19 dovela je veći dio svijeta u izolaciju. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, donosi neviđene mjere socijalnog distanciranja, uključujući zahtijevanje od stanovnika da žive i rade kod kuće.

Koncept samoodržive zajednice treba imati  holistički pristup

Kako je izbijanje koronavirusa prerastalo u globalnu pandemiju, svijet svjedoči značajnom smanjenju razine emisije ugljika u Kini i Sjedinjenim Državama, a kriza će potaknuti vlade, urbaniste i programere da razmotre ideju stvaranja zdravijih, otpornijih i samoodrživih zajednica u budućnosti.

Da li Hrvatska može postati zdrava, otporna samoodrživa zajednica i koji su koraci do toga cilja je pitanje na koje treba početi tražiti odgovor.

Na mikro razini koncept samoodržive zajednice/sela izvan mreže treba imati  holistički pristup i kombinirati energetski pozitivne domove proizvodnju I skladištenje organske hrane te mješovite obnovljive energije recikliranje vode i otpada, sigurnost i ekonomsku održivost

Samoodrživo selo sastojalo bi se od niza kuća sa pričvršćenim staklenicima

Samoodrživo selo sastojalo bi se od niza kuća sa pričvršćenim staklenicima, stvarajući prostore u kojima obitelji mogu uzgajati voće i povrće, uzgajati akvaponiku ili reciklirati otpadne proizvode. Oni bi također integrirali održive energetske tehnologije, proizvodeći svu svoju električnu energiju.

Razvoj eko-sela treba se temeljiti na načelu: briga za ljude i okoliš te bi mogao potaknuti način života koji karakterizira solidarnost i ekologija, gdje se članovi zajednice međusobno pomažu u stvaranju etičnijih, pravednijih sigurnijih I održivih društava.

Oko 3.500 milijuna ljudi - što je 50% svjetske populacije - živi u gradovima. Prema Ujedinjenim narodima, taj će se broj povećati na 5 milijardi do 2030. Prema ovoj organizaciji, metropola - jedva 3% svjetske kopnene površine - koristi između 60% i 80% ukupne energije i proizvodi 75% ugljika emisije.

U svijetu postoji 10.000 ekoloških zajednica u 114 zemalja

Ujedinjeni narodi upozoravaju da urbanizacija također ugrožava opskrbu slatkom vodom, otpadnim vodama i javno zdravlje. Međunarodna zajednica strahuje da bi šteta mogla biti nepovratna, što je skrenulo pozornost na održivi model eko-sela kao potencijal  napretka bez ugrožavanja budućnosti planete.

Eko zajednice imaju između 50 i 250 stanovnika, iako neke imaju i više od 1000. Cijelo stanovništvo ima zajedničke ciljeve i zajedno rade na njihovom postizanju.

U svijetu postoji 10.000 ekoloških zajednica u 114 zemalja a ovim putem želimo pokrenuti slične inicijative i u Hrvatskoj