Znanost kaže da je ovo najbolja metoda učenja

Bilo da ste pohađali školu u Zagrebu ili Vodicama, skupljoj privatnoj ili jeftinijoj javnoj lokalnoj školi, poprilično su slične šanse da vam je dan bio podjednako isto organiziran. Dan bi bio rasporođen u nekoliko kratkih školskih sati s različito organiziranim predmetima i kada bi zazvonilo školsko zvono za kraj, premjestili bi se na drugi sat edukacije.

Čini se kao dovoljno pametan način da se pomogne nastavnicima da lakše isplaniraju svoje radne dane, no prema znanosti postoji jedan sitan problem s ovakvim načinom organizacije. On prisiljava škole da se odmaknu od metoda školovanja koje dokazano pomažu da učimo kvalitetnije I brže.

Noviji načini učenja, kvalitetniji i efektivniji

Prema istraživanjima, ako želite implementirati novi nastavni matarijal, najbolji način za učenje je nešto što se naziva ‘’distribuirana praksa’’. To znači, da, ako želite svladati neko novo gradivo, najbolje vrijeme je da učite naporno u kraćem period, uzmete pauzu, I onda ponovo učite u kraćem vremenu, jačajući tako intenzitet učenja na duži period I tjerajući vase moždane stanice da rade efikasnije.

No, dok istraživanja pokazuju da je do jedan od najpraktičnijih načina učenja, to ne znači da se to mora nužno uvesti u svim školama. Kreativni nastavnici, mogli bi, naravno raditi oko toga da uvedu ovakvu strategiju učenja u svoj nastavni plan ili da osmisle neku svoju kako bi pomogli učenicima da razviju svoje talente I svladaju gradivo uspješno. Prema Johnu Dunloskyu iz Kent Statea, koji je vodio tim psihologa da pregledaju razne metode učenja, mnogi učitelji nisu svjesni prednosti ‘’distribuirane prakse’’ I drugih tehnika koje potpomažu boljem svladavnju gradiva I usvajanja znanja.

''Šokiran sam koliko su ove strategije, u velikoj mjeri zanemarene u udžbenicima za psihologiju, čiji su je nastavnici počeli čitati i ne razumiju kako koristiti te metode tijekom nastave'', komentirao je Dunlosky.

Ali dok vi (ili vaša djeca) vjerojatno nećete koristiti taj način učenja, to ne znači da ne možete sebi učiniti uslugu i olakšati si samoedukaciju. Prošlo je vrijeme kad se učilo na način koji se forsira i dan danas.

''Nadalje, ostao sam šokiran i time što učenici i studenti forsiraju i koriste metodu ponovnog čitanja i ponavljanja napamet – čime si uskračuju mogućnost maksimalnog usvajanja znanja i svladanja gradiva'', zaključio je Dunlosky.