Iako ove godine slave 10 godina uspješnog poslovanja, poslovi kojima se Metroteka bavi nisu pretjerano poznati široj javnosti. Riječ je o umjernom laboratoriju koji prvenstveno surađuje s drugim tvrtkama i institucijama, od farmaceutske, prehrambene industrije, pa sve do forenzičkih laboratorija. Zadatak zaposlenika Metroteke jest ispitati mjerne instrumente klijenata i izdati izvještaj koji klijentima pomaže da njihova vlastita mjerenja budu što pouzdanija i točnija. Pritom važnu ulogu igra – trajanje umjeravanja. Što se umjeravanje brže obavi, to će instrument prije biti vraćen klijentu, spreman za korištenje. Iako su već bili osjetno brži od ostatka konkurencije,  zapitali su se je li to dovoljno klijentima. Kako da budemo još brži, a da pritom ne umanjimo kvalitetu svog rada?

 

Metoda koju su primijenili pokazala se toliko učinkovitom, da su u svoj program edukacija, u suradnji s Juran Globalom, uvrstili edukaciju za Lean Six Sigmu (LSS). Prvi takav program na hrvatskom jeziku.

Što je Lean Six Sigma?

Lean Six Sigma je odgovor na pitanje Kako riješiti neki problem? – pojašnjava Lidija Sarta, diplomirana inženjerka kemije, dugogodišnja zaposlenica Metroteke koja ujedno vodi Lean Six Sigma edukacije.

– Zamislite to ovako: imate stalnu  glavobolju te uzimate lijekove protiv boli, no glavobolja se uporno ponavlja. Odlazite liječniku koji uzima vašu anamnezu te vas šalje na različite dijagnostičke testove na temelju kojih pokušava utvrditi pravi uzrok vašega stanja. Tek kada se utvrdi pravi uzrok vašega problema, može vam se propisati odgovarajući lijek. Ono što mi činimo je upravo to – otklanjamo uzroke umjesto simptome. Lean Six Sigma je dijagnostički put kojega treba proći kako bismo našli pravi uzrok problema i otklonili ga zauvijek.

Sama metodologija nije novo otkriće – u svijetu se uspješno koristi već desetljećima u brojnim velikim kompanijama poput Rolls Roycea, Xeroxa, Motorole, Toyote, Starbucksa i sl. Možda se zbog toga i stvorila predrasude da je metodologija primjenjiva samo u velikim sustavima,  no, mi već godinama uspješno dokazujemo da ona i te kako djeluje i u malim organizacijama, ističe Sarta

Kupac je uvijek u središtu

Edukacije koje održavaju su zatvorenog i otvorenog tipa, a obiluju primjerima, zadacima i praktičnim radom kako bi polaznici naučeno odmah mogli primijeniti u vlastitim organizacijama.

Slika 1.  Atmosfera sa zadnje LSS edukacije, Lidija Sarta prva s desna.

Metodologija nas vodi krećući od uspostavljanja strukture u organizaciji koja će omogućiti provedbu poboljšanja  tj. odgovaramo na pitanja Tko će to provesti? Imamo li potrebne resurse? Imamo li potrebna znanja?  Problem se potom definira tj. mjeri Gdje je problem? Koliko je velik? Koliko često se pojavljuje? Uspostavlja se tim koji će rješavati problem, prikupljaju se i analiziraju podaci kako bi se utvrdio pravi uzrok problema, te osmislilo pravo rješenje koje nakon implementacije pozorno pratimo i kontroliramo da se stanje ne vrati u prvobitno. Kupac tj. korisnik je ovdje uvijek u središtu te je glavni kriterij pri donošenju odluka.

Kao i u borilačkim vještinama, stupanj znanja i iskustva u Lean Six Sigmi simbolički se označava bojom pojaseva, pa tako postoje žuti, zeleni i crni pojas. Sarta je certificirana nositeljica crnog pojasa, a svaki polaznik Metrotekine LSS edukacije također dobije međunarodni certifikat za položeni stupanj.

Hrvatska hitno treba LSS pojas

Spektar industrija iz koje dolaze polaznici edukacija uistinu je raznolik jer je koncept Lean Six Sigme univerzalan i primjenjiv svugdje. Zanimljivo je da inicijativa za edukacijom češće dolazi od zaposlenika nego samih kompanija. Štoviše, mnogi polaznici edukaciju prolaze o vlastitom trošku i troše dane godišnjeg odmora. Vjerujem da će takav zaposlenik prije ili kasnije napustiti tvrtku i otići tamo gdje se njegovo znanje i proaktivnost cijene. Zamislite koji potencijal takva tvrtka gubi, komentira Sarta.

A koga bi rado vidjeli na edukacijama? Zaposlenike državnih institucija. Teško je ne primijetiti neefikasnost pojedinih državnih institucija, ali jednom kad prođete LSS edukaciju tek onda spoznate prave razmjere te neefikasnosti.

Primjerice kada dođete na šalter po dokument, postoji red, a ljudi istovremeno trebaju informaciju. Stojite u tom redu i primjećujete da svaki drugi čovjek koji je ušao nešto mora pitati. Kada to učini, efikasnost djelatnika  na šalteru se smanjuje i svi ostali u redu puno duže čekaju. Stajala sam u tome redu i razmišljala kako je potrebno samo 5 minuta da se na papir natipka obavijest koja bi sadržavala sve potrebne informacije koje korisnici traže, te da se papir postavi na uočljivo mjesto. To bi djelatniku uštedjelo do sat vremena dnevno, smanjilo bi vrijeme čekanja, frustraciju i opterećenje…Dakle, ako je to sat vremena dnevno, to je otprilike 250 sati uštede godišnje po djelatniku. Koliko takvih djelatnika ima? Koliko je takvih bezbolnih poboljšanja moguće provesti? Tako je malo potrebno, ali očito zahtijeva veliku promjenu u načinu razmišljanja jer to znači da se mi sami trebamo mijenjati. Svi smo korisnici usluga državnih institucija koje za to plaćamo, one su naš dobavljač, a mi smo njihov klijent. Kako na tom tržištu konkurencije nema, mnogo nezadovoljnih korisnika usluga države i državnih institucija, u nedostatku alternativne opcije,  promijenilo je državu.