Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju travnja 279,3 milijarde kuna, što je 0,6 posto manje nego mjesec dana prije, dok je u odnosu na travanj prošle godine pao za 4,9 milijardi kuna ili 1,7 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

 

Podrška fiskalnoj metrici dolazi i od očekivanja dobre turističke sezone koja će napuniti proračun.

“Nakon dva mjeseca rasta, smanjenje javnog duga na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i vanjske komponente javnog duga”, pišu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Unutarnji dug je na mjesečnoj razini pao za 0,4 posto, na 171,5 milijardi kuna, dok je vanjska komponenta spuštena za 0,9 posto, na 107,8 milijardi kuna.

“Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira, dok je smanjenju inozemne komponente pridonio niži dug središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita”, navodi se u analizi. Navodi se i da je na godišnjoj razini unutarnja komponenta javnog duga pala za 6 milijardi kuna ili 3,5 posto, dok je vanjska komponenta duga porasla.

“Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u 2018., iako nešto sporijom dinamikom, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom”, navode analitičari RBA.  Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego lani.

“Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u”, navode analitičari. Ističu i to da je okruženje s niskim kamatnim stopama povoljno za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga. “Podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna”, zaključuju analitičari RBA.