Prema podacima servisa MojaPlaća, u drugom kvartalu 2018. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.583 kune, što je nešto manje nego u prethodnom kvartalu (5.596 kuna). U odnosu na isto razdoblje 2017. godine prosječna neto plaća je 1% viša.

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribroje li se neto plaći bonusi, visina prosječne mjesečne plaće iznosi 5.834 kuna, isto kao u prethodnom kvartalu.

Osim kategorije top managementa, gdje je plaća u prosjeku 126% viša od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (83% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40%) i ljudskih potencijala (+31%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-39%), tekstilnoj i kožnoj industriji (-38%) u uslužnim djelatnostima (-32%). U Turizmu i ugostiteljstvu radnici u prosjeku imaju 16% nižu plaću od prosječne.

U automobilskoj industriji plaće su porasle za 11% u odnosu na II. kvartal 2017.

 

Muškarci imaju 12% više plaće od žena

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena te su u prosjeku zarađivali 5.913 kuna, dok su žene u prosjeku zarađivale 5.276 kuna. Ova razlika ostala je ista u odnosu na prethodni kvartal.

 

Za srednju stručnu spremu plaća je 16% viša od prosječne

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 25% višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 59% u odnosu na prosječnu plaću. Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju 16% nižu plaću od prosječne, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 59% višu plaću od prosjeka. Viša stručna sprema povećava plaću za 7% u odnosu na prosjek te 28% u odnosu na srednju stručnu spremu.

 

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu te one s više od 1000 zaposlenih

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 11% više od prosjeka te iznose 6.196 kune. Plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su 5% manje od prosjeka (5.314 kune). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu jednaka je prosjeku (5.583 kuna). Plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% su veće od prosjeka.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% niža od prosjeka te iznosi 4.881 kuna. U tvrtkama do 19 zaposlenika plaća je 3% niža od prosjeka (5.398 kuna). Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.670 kuna (2% više od prosjeka). Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika te iznosi 5.860 kuna (5% više od prosjeka).

 

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj (-20%), Virovitičko-podravskoj (-17%) te Požeško-slavonskoj županiji (-15%). Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (14% iznad prosjeka) te iznosi 6.349 kune. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće jednake prosjeku.

 

Najčešća beneficija je naknada putnih troškova

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (38%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (27%), a omogućen parking (u potpunosti ili djelomično subvencioniran) njih 19%. Bonus za obljetnice provedene u tvrtki (npr. nakon 10 godina rada) ima 18% ispitanika, a besplatno piće njih 18%. Četvrtina ispitanika (27%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

 

Plaćeni dodatni dani godišnjeg odmora jedna su od najprivlačnijih beneficija

Neke tvrtke spremne su, povrh plaćenog godišnjeg odmora, zaposlenicima osigurati dodatne slobodne dane, a upravo je to jedna od najprivlačnijih beneficija, otkriva međunarodno Paylab* istraživanje, prema kojem većina poslodavaca zaposlenicima nudi od 1 do 5 dodatnih slobodnih dana.

Očekivano, ova se beneficija više cijeni u zemljama gdje zaposlenici imaju manje dana godišnjeg odmora na raspolaganju, a riječ je u praksi koja je najuobičajenija je u Češkoj, gdje dodatne dane na raspolaganju ima čak 33 posto zaposlenika. U Hrvatskoj, pravo na dodatne dane, povrh plaćenog godišnjeg odmora, ima tek 3,7 posto zaposlenika.

Zaposlenici u Europi u prosjeku imaju na raspolaganju 20 dana plaćenog godišnjeg odmora. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u Velikoj Britaniji (28 dana). Slijede Austrija, Danska, Finska, Francuska, Luksemburg i Švedska (25 dana). Dodatni slobodni dani temeljem državnih praznika i blagdana u najvećoj mjeri idu na ruku zaposlenicima u Slovačkoj (dodatnih 15 dana), Malti i Španjolskoj (14 dana), Češkoj, Austriji i Hrvatskoj (13 dana).