Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena 0,3 posto.

Najveće smanjenje proizvodnje osjetila je kapitalna roba

Najveće smanjenje proizvodnje osjetila je kapitalna roba, za 2,7 posto, kao i trajna potrošačka roba, za 1,6 posto. Poslije njih nalaze se intermedijarni proizvodi čija je proizvodnja opala za 1 posto. To nije slučaj i s proizvodnjom energije koja je porasla za 5,1 posto.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala 0,8 posto u odnosu na siječanj, kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda smanjena 0,6 posto. U eurozoni najveći pad također bilježi kapitalna roba čija je proizvodnja smanjena 3,6 posto. Drugo mjesto zauzima potrošačka roba s padom proizvodnje za 2,1 posto, a slijede ju intermedijarni proizvodi s 0,8 postotnim padom. Kao i u slučaju EU, porasla je samo proizvodnja energije, i to čak 6,8 posto.

Unutar EU, najviše je porasla proizvodnja u Latviji i Nizozemskoj i to za po 3,9 posto. Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u veljači za 2,1 posto u odnosu na siječanj kada je pala 1,7 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Litvi, za 3,9 posto, Estoniji, za 2,7 posto, te Malti i Portugalu, za po 2,3 posto.

Eurostat donosi podatke o proizvodnji na godišnjoj razini.

Na godišnjoj razini je industrijska proizvodnja u EU u veljači porasla 3,1 posto, nakon revidiranog 3,7 – postotnog porasta u prethodnom mjesecu. Najviši rast je zabilježen u proizvodnji energije, za 4,6 posto, te kapitalne robe, za 3,2 posto.

Što se tiče eurozone proizvodnja je u veljači porasla za 2,9 posto, nakon revidiranog 3,7 – postotnog rasta u siječnju. Proizvodnja energije doživjela je najveće povećanje, za 5,7 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarne robe sa stopom rasta od 2,9 posto, te proizvodnja netrajne potrošačke robe s 2,4 posto.

Prema raspoloživim podacima, unutar EU najviše je na godišnjoj razini u veljači porasla industrijska proizvodnja u Latviji, za 8,7 posto. Slijede Poljska i Slovenija s rastom proizvodnje za 7,5 odnosno 7,2 posto.

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, proizvodnja je u promatranom razdoblju uvećana za 3,3 posto. Zemlje koje pak bilježe pad industrijske proizvodnje su Malta, za 7,7 posto, u Grčkoj, za 1,9 posto, i u Bugarskoj, za 1,0 posto.