Dramatičan pad proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke za proizvodnju voća i povrća u 2017.g. Uzroci tome nalaze se u uvozu, klimi i općenito lošoj strategiji.

Tako loši rezultati nisu zabilježni od 2006. godine.

Prema rezultatima, naš glavni izvozni brand mandarina, u usporedbi s 2016. g. ostvario je najmanju proizvodnju, za gotovo 33.400 tona. Tako loši rezultati nisu zabilježni od 2006. godine.

Klimatske promjene sve više uvjetuju proizvodnju u Hrvatskoj pa su i oscilacije iz godine u godinu sve veće. Jabuke su primjerice u 2017. ostvarile veću proizvodnju za 11.789 tona. Rast u proizvodnji bilježe i rajčice, breskve, nektarine, krastavci, višnje i grašak.

U želji da se otkrije što se dogodilo u posljednjih 10 godina, uzeti su i uspoređeni službeni podaci DZS-a s onim iz 2007. godine. Tada su na snazi bili i operativni programi za podizanje trajnih nasada koji su obilato financirali proizvodnje. Podaci nisu optimistični jer ukazuju da se proizvodnja, bez obzira na (ne)vrijeme, dramatično smanjila.

Razlozi tome su mnogobrojni – od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU do odustajanja od proizvodnje. Situacija izgleda još gore ako se podsjetimo činjenica da porezni obveznici izdvajaju ogromne potpore za poljoprivredu, te smo ulaskom u EU ostvarili mogućnosti bescarinskog izvoza na tržište 500 milijuna stanovnika i mogućnosti ulaganja kroz fondove EU.

Debelo ispod prosjeka EU

Što nam govore podaci od 2007. u usporedbi s onima iz 2017.godine?

Podaci naime pokazuju da smo kod povrća jedino imali veću proizvodnju mrkve, koja je 2007. g. iznosila 11.553, a lani 13.676 tona. Najveći pad evidentan je kod paprika, luka te graha. Pojedine voćne vrste bilježe još goru situaciju. Uvjerljivo je najgore kod šljiva, kojih smo tad proizveli čak 64.238, a lani samo 8206 tona. Veća je jedino bila proizvodnja breskvi i nektarina za 1252 tone, te višanja za 2156 tona.

Prema Eurostatu Hrvatska je 2016.  proizvela voća i povrća u vrijednosti od 283 milijuna eura. Od toga je 195 milijuna povrća, 100,6 milijuna voća i 24 milijuna eura krumpira. Proizvodimo znatno manje od prosjeka EU jer je naš udjel povrća u ukupnoj biljnoj proizvodnji samo 16%, a u EU 25%.

Kod drugih mediteranskih članica EU razlika je znatno veća. Italija recimo ostvaruje 29,5% vrijednosti biljne proizvodnje u povrću i 16,2% u voću, a Španjolska 34,8 u voću i 15,6% u povrću – kazala je neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

U Hrvatskoj više od 60% svih poljoprivrednih proizvođača ima neku proizvodnju voća. No, po veličini voćnjaka nalazimo se na začelju EU sa samo 0,3 hektara, dok je prosjek EU 1,9 ha.