Menu
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i pročelnica UO za kulturu i baštinu Ana Hilje na danas održanoj konferenciji za novinare iznijeli su odrednice novog Ugovora o upravljanju i gospodarenju gradskim zidinama, koji se predlaže sklopiti na razdoblje od 15 godina, odnosno od 2017. do 2031. godine...
Pročelnica Hilje uvodno je predstavila kratku kronologiju ugovornih odnosa između Grada Dubrovnika i Društva, naglasivši da je 2009. godine otpisan Dodatak ugovora o upravljanju i gospodarenju gradskim zidinama iz 1998., kojim Gradu Dubrovniku DPDS prvi put nakon 40 godina uplaćuje 50 posto iznosa od neto ostvarenog prihoda od prodaje ulaznica za zidine.
„Sukladno ranije spomenutom Prijedlogu smjernica predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koje bi mogle predstavljati predložak za zaključivanje novog petnaestogodišnjeg Ugovora između Grada Dubrovnika i DPDS-a, Gradu bi pripadao cjelokupni prihod od ulaznica na gradske zidine, a dijelile bi se po modelu 40% prihoda Gradu, 30% prihoda DPDS-u te 30% prihoda Zavodu za obnovu Dubrovnika“, kazao je gradonačelnik Vlahušić.
Gradonačelnik je naglasio i potrebu uvođenja večernjeg obilaska sigurnim dijelom zidina, za što ste zalaže i dio hotelijera, a Gradsko društvo Crvenog križa iskazalo je spremnost za suradnju na projektu.
„Ne zanima me raspodjela. Samo me dvije stvari interesiraju; da imamo siguran večernji obilazak i da sav prihod, a koji prema trenutnom modelu otpada na PDV, ostaje u Dubrovniku. Ako procijenimo da na godišnjoj razini imamo 150.000 večernjih posjetitelja, uz prosječnu cijenu ulaznice od 120 kuna, mogli bismo raspolagati sa 18 milijuna kuna sredstava više. A ako tome pridodamo i iznos uplaćenog poreza na dodanu vrijednost, jer je DPDS obveznik PDV-a, dok gradska ustanova u kulturi nije, govorimo o preko od 40 milijuna kuna više godišnje. To su dvije Lapadske obale, to je škola Montovjerna i svi gradski vrtići ili dvije nove sportske dvorane u Gospinom polju“, zaključio je Vlahušić.
Ako bi se zaključio Ugovor po predloženom modelu podjele prihoda 40%:30%:30%, u prvom ciklusu od pet godina Proračunu Grada Dubrovnika pripao bi iznos od 300.000.000 kuna, DPDS-u iznos od 225.000.000 kuna te Zavodu za obnovu Dubrovnika iznos od 225.000.000 kuna. U desetogodišnjem razdoblju od 2022.-2031. godine Proračunu Grada Dubrovnika pripao bi iznos od 826.400.000 kuna, DPDS-u iznos od 604.800.000 kuna te Zavodu za obnovu Dubrovnika iznos od 604.800.000 kuna.
Postojeći Ugovor kao i dodatci ugovoru zaključeni između Grada Dubrovnika i DPDS-a na snazi su do 2019. godine. Ukoliko bi Grad Dubrovnik, vlasnik gradskih zidina, i DPDS postigli dogovor oko novog modela upravljanja i gospodarenja gradskim zidinama, zaključivši novi ugovor na razdoblje od 15 godina, ukupni prihod od ulaznica prikupljala bi novoosnovana gradska javna ustanova - Arheološki muzej Dubrovnika – gradske zidine i kule, uplaćivao bi se u Proračun Grada te dijelio prema dogovorenom modelu.
Ukoliko ostane na snazi ovakav Ugovor i njegovi dodatci do 2019. godine, petogodišnji procijenjeni prihod u iznosu od oko 750.000.000 kuna dijelio bi se na način da bi prihod Proračuna Grada Dubrovnika bio oko 300.000.000 kuna, isto toliko prihod DPDS-a, dok bi prihod Državnog proračuna na ime PDV-a bio oko 150.000.000 kuna.
Kao što je ranije navedeno, prema raspoloživim podacima, u proteklih deset godina u obnovu gradskih zidina i kula uloženo oko 40 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 4-5 milijuna kuna godišnje, a u obnovu ostalih spomenika na području Dubrovnika oko 8-10 milijuna kuna godišnje. Zavod za obnovu Dubrovnika u proteklih deset godina uložio je oko 7-10 milijuna kuna godišnje u program obnove spomeničke baštine na području Dubrovnika. Također, u obnovu kompleksa Lazareti uloženo je nešto manje od 34 milijuna kuna.
Na godišnjoj razini ukupna ulaganja u spomeničku baštinu iznosila su u prosjeku oko 30 milijuna kuna.Novim Ugovorom i definiranim modelom podjele prihoda od ulaznica na gradske zidine, i DPDS i Zavod za obnovu Dubrovnika raspolagali bi značajnim sredstvima za obnovu spomeničke baštine, odnosno u sljedećem petnaestogodišnjem razdoblju ukupno sa oko 1.6 milijardi kuna. To znači da bi Zavod za obnovu Dubrovnika i DPDS u prvih pet godina imali na raspolaganju za obnovu spomeničke baštine godišnje iznos od oko 90 milijuna kuna odnosno tri puta veći neko do sada.
