Menu
Sigurnosna situacija u svijetu odražava se na turističku branšu. To pokazuje i ovogodišnji sajam turizma u Berlinu. Traže se sigurne destinacije i novi poslovni modeli. Neke zemlje zbog toga pate, dok neke profitiraju...
Hisham Zaazou je u Berlin došao s jednom misijom: "Želim se pobrinuti da iduća turistička sezona za Egipat bude bolja." Vjerojatno se i zato na Međunarodnom sajmu turizma u Berlinu (ITB) koji završava u nedjelju ova zemlja raskošno prezentira: u hali 23 na najvećem svjetskom sajmu ovoga tipa Egipat je dao podići malu kopiju piramide Gizeh. Ova sjevernoafrička zemlja mora pod hitno popraviti svoj imidž, želi li ostvariti cilj koji Zaazou proklamira. Jer ugled Egipta kao turističke destinacije je već godinama na klimavim nogama - točnije od početka revolucije 2011. godine. Ali niti pet godina kasnije ova se zemlja nije politički stabilizirala. Prošle godine se turizam baš bio počeo oporavljati - više od milijun Nijemaca je posjetilo Egipat - kada je iznad Sinaja srušen ruski zrakoplov. Iza ovog incidenta, kako se pretpostavlja, stajao je IS. Nakon toga je prodaja turističkih aranžmana za Egipat opet naglo pala. Nakon pada zrakoplova s 224 žrtve Moskva je reagirala obustavom civilnog zračnog prometa s Egiptom. Ni britanski zrakoplovi više ne lete u zračnu luku Šarm el Šeik. Veliki hoteli uz dugu obalu Crvenog mora su prazni. "Prodaja turističkih aranžmana je pala za 50 posto", žali se egipatski ministar turizma: "To pogađa naše kompletno gospodarstvo."
Egipat nije jedina zemlja koju pogađa šteta nastala zbog sigurnosnih prijetnji. Prema UN-ovoj organizaciji za turizam UNWTO je svako 11. radno mjesto povezano s turizmom. Ovisnost o ovoj branši je još veća u manje razvijenim zemljama. Krvoproliće u hotelu tunižanskoga lučkoga grada Soussea prošle godine je dokusurilo turizam ove ionako već godinama nestabilne zemlje, a "najfriškiji" veliki gubitnik turističke branše je Turska. Turizmu te zemlje je atentat u Istanbulu pred Plavom džamijom 11. siječnja zadao težak udarac. Turska je zadnjih godina bila, nakon Španjolske i Italije, treća najomiljenija destinacija Nijemaca. Sada i oni zaziru od ove zemlje koja je trenutno zbog prijetnji IS-a i sukoba s Kurdima trusno tlo. Na ITB-u se doznaje kako je u Njemačkoj do prošlog mjeseca zabilježen pad prodaje turističkih aranžmana za ovu zemlju za čak 40 posto u odnosu na isto vrijeme godinu dana ranije.
I općenito je u Njemačkoj početkom ove godine znatno manje Nijemaca uplatilo ljetni odmor u inozemstvu. Razlog tome nije, kako pokazuju ankete, to što Nijemci više ne želi putovati. I dalje 59 posto njih planira ove godine otputovati izvan granica svoje zemlje, ali oklijevaju s uplatama aranžmana. Šef velikog njemačkog tur-operatera TUI- ja Oliver Dörschuck u intervjuima za njemačke medije to ovako objašnjava: "Razlog tome je prije svega pad potražnje za zemljama poput Turske, Egipta i Tunisa." Ali istovremeno ukazuje na trend koji je posljedica ovakvog raspoloženja njemačkih turista: "Potražnja za Španjolskom, Portugalom, Italijom i Hrvatskom je nadproporcionalno porasla."
I šefica Thomasa Cooka za Njemačku Stefanie Berk slično misli: "Atentati u Parizu i Istanbulu u razdoblju kada se inače najviše uplaćuju ljetni odmori sigurno su preplašili ljude." Ali i ona i njezine kolege ukazuju kako su turisti u pravilu "kratkoga pamćenja". Michael Frenzel, predsjednik Savezne udruge njemačkog turizma tako ne računa da će posljedice atentata u Istanbulu dugoročno ugroziti turski turizam. "Vjerujem da će se turizam u Turskoj brzo oporaviti. Kao što smo to imali priliku doživjeti već u drugim slučajevima", rekao je u intervjuu za berlinski Tagesspiegel. "Britanci i Irci se često počnu vraćati već poslije 2-3 mjeseca. Nijemcima obično treba nešto duže." Kako će se atentat u Istanbulu odraziti na iduću ljetnu sezonu, moći će se reći tek za nekoliko tjedana, tvrdi Frenzel.
"Za velike hotele će sigurnost postati važan čimbenik konkurentnosti", smatra pak Jörg Trauboth. Bivši časnik Bundeswehra piše knjige i savjetuje poduzeća o pitanju sigurnosti: "Glavni je izazov pružiti gostima osjećaj sigurnosti a da ih se pritom ne uplaši." Jer i u Parizu i u Rimu i na Crvenom moru naoružani policajci i vojnici postaju sve češće dio turističke kulise.
Kratkoročno vlasnici hotela uvijek reagiraju na incidente sniženim cijenama. Veliki lanci mogu si ovakve popuste duže priuštiti nego mali hotelijeri. Tur-operateri pokušavaju privući mušterije ukidanjem ili smanjenjem pristojbi za promjenu rezervacija, a neke države i subvencioniraju turističke ponude. Tako recimo Turska svaki let zrakoplova koji dovodi turiste u zemlju subvencionira sa 6.000 dolara.
U nesigurnim vremenima ljudi očito vole kratkoročno odlučivati o destinaciji na kojoj će provesti odmor. I to unatoč činjenici da je vjerojatnost da će se biti meta terorističkih napada mala, upućuje stručnjak za sigurnost Trabouth. Istovremeno on, međutim, upozorava da se opasnosti od takvih napadi u dogledno vrijeme neće moći izbjeći. "Turistička branša se", tvrdi on, "mora pripremiti na njih." To podrazumijeva investicije u resor sigurnosti, ali i mogućnost brzog reagiranja. Tur-operateri koji su u stanju svoje goste u slučaju neke opasnosti brzo poslati kućama u jasnoj su prednosti, objašnjava Trabouth.
"Sigurnost će postati vidljiva", tvrdi ovaj njemački stručnjak za sigurnost, a kako će ljudi na to reagirati, smatra on, pokazat će se uskoro u velikom stilu: kada policajci ovoga ljeta budu na europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj šetali sa strojnicama.
Izvor. DW
