Salo, grad u jugozapadnoj Finskoj s 50-ak tisuća stanovnika, ima počasno mjesto u povijesti telekomunikacija. Ovdje je bio glavni istraživački centar Nokije i upravo su ovdje, potkraj 80-ih, razvijeni mobiteli koji su nam promijenili život, a finskoj tvrtki donijeli svjetsku slavu. I svjetsku zaradu. Danas je to samo uspomena. Propast Nokijina poslovanja s mobitelima teško je pogodila Salo...
U jednoj godini izgubili smo 40 milijuna eura prihoda od korporativnog poreza i to je utjecalo na gradske usluge. Morali smo smanjiti djelatnosti i rezati troškove, rekao je Antti Rantakkoko, gradonačelnik Saloa.
Zatvorene su neke škole, povećane grupe učenika u razredima i vrtićima, a dio osoblja dobio je otkaz. Lokalne novine izgubile su dvije trećine reklamnog prihoda pa su i one morale smanjiti broj zaposlenih.
Stopa nezaposlenosti u gradu i dalje je 15 posto, što je znatno više od finskog prosjeka.
U svojim najboljim danima, Nokia je sama činila gotovo 4 posto finskog BDP-a i 25 posto finskog izvoza.
Salo je zapravo kolateralna žrtva prestrojavanja svjetske komunikacijske industrije, ali i jedne pogrešne poslovne odluke. Nokia nije vjerovala da pametni telefon ima budućnost. Kada je shvatila, bilo je prekasno. Tako je Salo ostao bez gotovo 5 tisuća radnih mjesta.
Ni prodaja Microsoftu nije pomogla. Broj zaposlenih s 5.800 smanjen je na 1.100, a danas u nekadašnjoj Nokijinoj uzdanici radi samo 200 ljudi. Golemi prazni poslovni prostor nekadašnjeg svjetskog središta industrije mobitela čeka neki novi početak. Ali privući nove ulagače i u visoko razvijenoj Finskoj teška je i neizvjesna zadaća.
Izvor: HRT