Menu
Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u kolovozu ove godine proizvedeno je 28,4 % manje električne energije i uvezena je rekordna količina električne energije od 1.029 GWh, što je 37,6 % više u odnosu na isti mjesec lani. Takva kretanja rezultat su ekstremnih klimatskih prilika pri čemu je još u srpnju prvi put u posljednjih nekoliko godina (podaci dostupni od listopada2009. godine), uvezeno više od 1.000 GWh električne energije, a takvi klimatski uvjeti bili su prisutni i u jednom dijelu kolovoza...
Naime, zbog smanjene proizvodnje potražnja je nadoknađena povećanim uvozom.
Na kumulativnoj razini bilježe se ista kretanja, odnosno u prvih osam mjeseci ove godine bilježi se godišnji pad proizvodnje električne energije (neto -12,2 %) i rast uvoza (20,4 %). Takva kretanja značajnim su dijelom rezultat klimatskih prilika (ekstremne vrućine praćene sušom), dok su strukturno najvećim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 65 %) kod kojih se bilježi pad od 17,6 % u odnosu na isto razdoblje lani. Pored toga, pad se proizvodnje bilježi i kod termoelektrana kao i rast (24,1 %) kod „vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori“. Visoki rast proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora koja čini samo oko 7,6 % ukupne proizvodnje u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20 % energije čini ona iz obnovljivih izvora.
Proizvodnja sirove nafte bilježi trend godišnjeg rasta od kraja prošle godine, a u kolovozu ove godine proizvedeno je 52 tisuće tona tj. oko 18 % više sirove nafte u odnosu na isti mjesec lani.
Nakon što je zabilježen godišnji pad u srpnju, proizvodnja naftnih derivata nastavlja trend godišnjeg rasta, koji traje od ožujka ove godine te je kolovozu proizvedeno 384 tisuće tona naftnih derivata, što je oko 21 % više u odnosu na isti mjesec lani. Na kumulativnoj razini bilježi se blagi rast proizvodnje, odnosno u prvih osam mjeseci proizvedeno je 2,1 % više naftnih derivata i uvezeno 18,3 % više u odnosu na isto razdoblje lani. Povećanje proizvodnje i uvoza naftnih derivata djelomično je rezultat blago povećane gospodarske aktivnosti koja se bilježi ove godine.
U posljednjih nekoliko godina trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije, oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, s obzirom na to da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30 % manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46 % manji u odnosu na 2009. godinu.
Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji i rast uvoza, odnosno u 2014. godini proizvedeno je oko 40 % manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 % više u odnosu na 2009. godinu. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio je oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U prvih osam mjeseci ove godine bilježi se godišnji pad proizvodnje električne energije uz istodobni rast uvoza, dok se kod naftnih derivata bilježi lagani rast proizvodnje, ali i uvoza, što upućuje na lagano povećanje potražnje.“
