Menu
Tijekom posjete predsjednika Rusije Vladimira Putina Turskoj (nakon što EU nije dopustila Gazpromu izgradnju „Južnog toka” u Europi preko Bugarske) priopćeno je da je Moskva izmijenila maršrutu plinovoda...
Tako se pojavio Turski tok, a najavljeno je i da će prva grana početi s radom krajem 2016. godine, dok će tri ostale zamijeniti tranzit plina preko Ukrajine u Europu. Europska komisija je prvobitno sumnjala u ekonomsku isplativost projekta i javno priopćila da će mu se protiviti. Tada je u „igru” ušao Azerbajdžan, s kojim su započeti pregovori o alternativi ruskom projektu. Glavni lik u kombinaciji je Turska, koja je računala da će na sebe prebaciti i Transatlantski plinovod (TANAP). Počelo je političko prepucavanje. Baku je dao do znanja da je njegovo sudjelovanje u zapadnoj igri moguće u slučaju rješenja konflikta u Karabahu, piše IA REGNUM.
Kasnije je priopćeno da su pregovori Turske i Rusije o izgradnji „Turskog toka” obustavljeni zbog odsustva ključnog sporazuma koji osigurava popust za plin, a nakon toga da je Ankara pristala na izgradnju jedne dionice od četiri. 19. kolovoza turski ministar energetike izjavio je da je poslao Rusiji nacrt sporazuma, međutim MVP RF nije potvrdilo ovu informaciju. Nakon toga je priopćeno da će lideri Mađarske, Srbije, Makedonije i Grčke u rujnu potpisati memorandum o izgradnji plinovoda iz Turske do Austrije.
Međutim, kako piše izdanje, ruski predsjednik je tijekom posjete Krimu neočekivano izjavio da će „Rusija raditi s Bugarskom, usprkos svim poteškoćama u realizaciji projekata, uključujući i ᾿Južni tok᾿”.
Poboljšanje odnosa između Moskve i Sofije dogodilo se na inicijativu bugarske strane. Početkom srpnja bugarski premijer Bojko Borisov rekao je da nije slučajno da je predsjednik Putin govorio vrlo oštro protiv Bugarske, kao i da je imao razloge za to. „Međutim, mi smo bez krivice postali krivci i nismo imali nikakvu želju niti cilj da odnosi između Bugarske i Rusije zahladne”, rekao je tada Borisov.
Izdanje navodi da su sada obje strane promijenile ton, što je stručnjacima dalo povoda da govore o realizaciji „Južnog toka” prema ranijem planu, s obzirom na unutarpolitičku nestabilnost u Turskoj. Pojavljuje se još jedan važan detalj: prema trvdnjama europskih medija, Bruxelles nije službeno obaviješten o zatvaranju projekta „Južni tok”. Osim toga, Bjelorusija je predložila da se poveća tranzit plina kroz njen teritorij, ukoliko postoji potreba za tim u Europi, prenosi RBTH.
