Grčki turizam nakon šest uzastopnih godina recesije taman je počeo hvatati dah. Lani je zemlju Helena posjetilo rekordnih 24 milijuna turista. Otvorilo se čak 50.000 novih radnih mjesta u turističkom sektoru. Ali nova eskalacija gospodarske krize brutalno je sve zaustavila. Postavlja se pitanje tko će se okoristiti grčkom nevoljom. Španjolska, Turska ili možda Hrvatska...
Turizam čini oko 17 posto ukupnih grčkih gospodarskih aktivnosti i gotovo se jedno od pet radnih mjesta nalazi u turističkom sektoru. Ove godine Grci su se nadali novom rekordu od 25 milijuna posjetitelja, ali izgleda da će to ostati samo san.
Boris Žgomba, vlasnik pulske agencije Uniline te potpredsjednik europske udruge putničkih agencija (ECTAA), podsjeća kako su nevolje za grčki turizam počele 2009. Posljednjih godinu-dvije Grci su bili na putu oporavka, ali novo zaoštravanje odnosa s Bruxellesom pogubno djeluje na turizam.
"Imamo podatke od prije mjesec i pol kada je kriza bila manja. U pojedinim grčkim destinacijama rezervacije su pale za čak 40 posto. Europski turoperatori mnogo su letova stopirali ili su smanjili broj naleta prema Grčkoj. Jednostavno nema interesa", kaže Žgomba u razgovoru za Tportal dodajući kako se turisti najviše plaše mogućih socijalnih nemira, a odbija ih i blokada platnog prometa odnosno ograničenja pri isplati novca na bankomatima.
Žgomba smatra kako se Hrvatska neće previše okoristiti nevoljama Grčke jer nemamo istu turističku ponudu.
"Najviše će profitirati Turska i Španjolska koje nude sličan turizam – all inclusive hotele i jeftinije aranžmane. Njima će se preliti i turisti koji su planirali putovati u Tunis gdje je nažalost ponovo došlo do terorističkog napada. Doći će malo do nereda na tržištu", ističe Žgomba.
Inače, prema nekim statističkim pokazateljima ponuda u Grčkoj oko 18 posto jeftinija je od Hrvatske.
Miroslav Dragičević, direktor konzultantske kuće specijalizirane za turizam Horwath Consultinga, kaže kako su dosadašnja iskustva pokazala da će sigurno doći do prelijevanja turističkih tokova, ali samo na kratak rok.
"Povijest nam pokazuje kako se nakon svake krize ubrzo uspostavljaju stabilni odnosi na tržištu. Grčka je posljednjih godina nadoknađivala gubitke i stopama rasta u pojedinim razdobljima od 20 do 30 posto", ističe Dragičević.