Menu
PoslovniTurizam, specijalizirani internetski portal za kongresni i poslovni turizam, proveo je istraživanje o stavovima članova hrvatske kongresne industrije o trenutnom stanju, očekivanjima i perspektivama razvoja poslovnog turizma u Hrvatskoj...
Poslovni turizam u svijetu spada u najpropulzivnije segmente turizma; ne samo da je potrošnja poslovnog gosta mnogostruko veća od klasičnog turista, već su ga mnoge destinacije prepoznale kao zamašnjak ekonomskog razvoja te su se strateški opredijelile razvijati kongresno-insentiv djelatnost i ciljano privlačiti velika međunarodna događanja. Sukladno globalnoj krizi, organizacija poslovnih skupova doživjela je značajan pad 2009. i 2010., godine, no već 2011. tržište se oporavlja te od tada i u Hrvatskoj, prema podacima DZZS, raste broj održanih skupova i broja sudionika iz godine u godinu, ističe se u priopćenju.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od 28.01. do 14.02.2015. metodom on-line ankete, a obuhvatilo je 118 ispitanika (hoteli, specijalizirane agencije i ostali subjekti koji posluju u domeni kongresno-poslovnog turizma) na području cijele Hrvatske.
Prema prikupljenim podacima, većina ispitanika u 2014. zabilježila je rast kongresnog segmenta poslovanja (poznat i pod akronimom MICE; eng. meetings, incentives, congresses, events) u odnosu na godinu ranije. Tako ih je 54,24% zabilježilo veći broj skupova, 33,90% podjednak, dok je samo 11,86% organiziralo manji broj poslovnih skupova u odnosu na 2013. Što se prihoda od kongresnog segmenta tiče, 2014. je za većinu (50,85%) također donijela porast prihoda od poslovnih skupova, 27,12% ih je imao podjednake prihode, dok je 22,03% ispitanih zabilježilo manje prihode. Industrija je još uvijek najviše orijentirana na domaće klijente pa većina sudionika (49,15%) poslovnih događanja dolazi iz Hrvatske, dok ih podjednako dolazi iz zapadne Europe (23,73%) i regije (22,03%), a zanemariv je broj sudionika s ostalih tržišta. Hrvatska je, čini se, i u kongresnom turizmu propustila iskoristiti činjenicu da smo od srpnja 2013. punopravna članica Europske Unije, budući da je 40,68% ispitanika izjavilo kako nam članstvo u EU nije donijelo više poslovnih skupova, 32,20% smatra da jest, a 27,12% ispitanika nije još uvijek sigurno u učinke pridruživanja EU.
Pozitivni rezultati u prošloj godini daju osnovu za optimistična očekivanja od MICE segmenta i u tekućoj godini. Tako 69,49% ispitanika ove godine očekuje rast broja poslovnih događanja, a 67,80% ih očekuje i porast prihoda, navodi se u priopćenju.
Potreba za boljom prometnom povezanošću (većim brojem izravnih međunarodnih letova) te jasnim i prepoznatljivim brendiranjem Hrvatske kao kongresno-insentiv destinacije na međunarodnom tržištu označeni su kao najvažniji preduvjeti za bolje pozicioniranje na globalnom tržištu (84,74% odgovora). Nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara označen je tek kao treći najvažniji preduvjet razvoja naše kongresne industrije (15,26%). No, to ne znači da ih ne trebamo graditi. Većina ispitanika smatra kako su nam potrebna dva do tri polivalentna kongresna centra za više tisuća sudionika, i to prije svega u Zagrebu, a kao ostale destinacije navode se Dubrovnik, Split, Opatija, Istra i neke ostale, manje destinacije.
Sa svojim prirodnim i kulturnim ljepotama, čistoćom i sigurnošću destinacije, izvrsnom gastronomijom i solidnom kvalitetom usluge, Hrvatska ima svojih aduta, no 44,07% ispitanih smatra kako nismo konkurentni na međunarodnom tržištu, dok čak 86,44% ispitanih smatra kako ne komuniciramo dovoljno kvalitetno naše konkurentske prednosti. Naša dugoročna strategija nastupa na MICE tržištu, smatra 27,39% ispitanika, trebala bi prvenstveno biti brendiranje Hrvatske kao kongresne destinacije i odmicanje od dominantne percepcije odmorišne turističke zemlje. Kao ostale strateške aktivnosti potom se navode rješavanje problema nedovoljne zračne povezanosti izvan ljetne sezone, ponovno osnivanje nacionalnog kongresnog ureda i umrežavanje svih sudionika industrije, izgradnja većih kongresnih centara te kreiranje "Ambasador programa" s ciljem pridobivanja većih međunarodnih skupova asocijacija.
U ljeto 2013., uslijed reorganizacije Glavnog ureda HTZ-a, ukinut je nacionalni kongresni ured, središnje tijelo zaduženo za kongresnu promociju Hrvatske. Većina ispitanika (71,19%), smatra kako nam je potreban nacionalni kongresni ured, a samo 13,56% podržava odluku HTZ-a. No, kada bi se i nanovo aktivirao, sudionici kongresne industrije smatraju kako bi mu najvažniji zadatak bio okupljanje i koordinacija rada cijele industrije, zatim dovođenje skupova u Hrvatsku (poslovi lobiranja, prodaje), kao i definiranje strategije poslovnog turizma i njezino provođenje, dok je posao isključivo promocije na zadnjem mjestu prema broju danih odgovora, stoji u priopćenju.
