U Hrvatskoj postoji 1.005 elektrana na obnovljive izvore energije

Savez za energetiku Hrvatske završio je sedmi dodatak Studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 19.09.2014. godine koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE)...

U Republici Hrvatskoj je na dan 19.09.2014. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 1.005 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 365,552 MW. U odnosu na posljednje izvješće riječ je o povećanju od 10 postrojenja sunčanih elektrana, dok se broj instaliranih i u rad puštenih pogona koji koriste druge izvore obnovljive energije nije povećao.

Po instaliranoj snazi, na prvom je mjestu 15 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 297,25 MW, na drugom mjestu 963 sunčanih elektrana s ukupno 30,191 MW, treće mjesto zauzima 5 kogeneracijskih postrojenja s ukupno 13,293 MW, dok četvrtko mjesto zauzima 11 elektrana na bioplin s ukupno 11,135 MW. Usporedno s posljednjim izvještajem Saveza za energetiku Hrvatske, nastavio se trend rangiranih elektrana po vrsti obnovljive energije koju koriste. Po instaliranoj snazi, najveće pojedinačno postrojenje obnovljivih izvora energije je "Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh" tvrtke RP GLOBAL DANILO d.o.o., a instalirana snaga toga postrojenja iznosi 43,00 MW.

U narednom periodu predviđa se puštanje u pogon 327 postrojenja ukupne planirane snage 509,837 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još uvijek nisu puštena u pogon. Usporedno s posljednjim izvještajem Saveza za energetiku Hrvatske broj postrojenja koja nisu puštena u pogon iznosio je 338, a planirana instalirana snaga tih postrojenja iznosila je 500,23 MW.

Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 12 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 435,20 MW, na drugom mjestu je 14 postrojenja na biomasu s ukupno 34,76 MW, dok dok treće mjesto zauzima 286 projekata sunčanih elektrana s ukupno 25,52 MW. Usporedno s podacima iz posljednjeg izvješća Saveza za energetiku Hrvatske, po planiranoj snazi prvo mjesto su zadržali vjetroenergetski projekti, dok su drugo mjesto ponovno zauzela postrojenja na biomasu. Podsjetimo, prema ranijem izvješću drugo mjesto zauzimali su projekti sunčanih elektrana, međutim taj se rang promijenio uvrštenjem dvaju kogeneracijskih postrojenja na biomasu tvrtke Strateški plan - energetski projekti d.o.o. (Županja i Benkovac) ukupne planirane snage 9,83 MW. Po planiranoj snazi najveće postrojenje je "Vjetroelektrana Krš Pađene" tvrtke C.E.M.P. d.o.o., a planirana snaga toga postrojenja iznosi 80,00 MW.

S investicijskog gledišta na sektor sunčanih elektrana od posebnog su značaja elektrane pojedinačne planirane snage od 0,9 MW do 1,00 MW. Od ukupno 286 planiranih postrojenja sunčanih elektrana tek je 10 takvih projekata, a njihovi nositelji su Solida nekretnine d.o.o. (Sunčana elektrana Konjščina IV), Drugi nivo d.o.o. (Sunčana elektrana Mrazovica 1 Cerje Tužno), Solida nova d.o.o. (Sunčana elektrana Zlatar Bistrica 3), Trasa d.o.o. (Sunčana elektrana Zlatar Bistrica 1), Flamtron d.o.o (Fotonaponska elektrana Županja snage 1 MW), Senega d.o.o (Fotonaponska elektrana Stankovci), Plavi svod d.o.o. (Sunčana elektrana Konjščina VII), Cent d.o.o. (Sunčana elektrana Konjščina V), Nova duga d.o.o (Sunčana elektrana Konjščina VI) te Elektrane Sabadin d.o.o ( Fotonaponska elektrana SABADIN).

Uspoređujući podatke iz posljednjeg izvještaja od 26.08.2014. te iz ovog izvještaja, broj priključenih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i koja su u sustavu poticanja u tom se razdoblju povećao za 10, a prema instaliranoj snazi to je povećanje od 0,17 MW. Ovo povećanje ostvareno je samo kroz projekte sunčanih elektrana. Ako analiziramo kategoriju planiranih postrojenja onda možemo zaključiti kako se broj sunčanih elektrana smanjio za 13 (10 priključenih i 3 otpisane (?)), dok se broj elektrana na biomasu povećao za 2. Ukupno, broj planiranih postrojenja se smanjio za 11, dok se planirana snaga svih postrojenja povećala za 9,607 MW. Ovo povećanje ostvareno je samo kroz elektrane na biomasu.

Kako bismo dali bolju predodžbu svih prethodno navedenih podataka, izračunali smo koliki bi postotak potreba za električnom energijom zadovoljile sve hrvatske elektrane na obnovljive izvore energije u sustavu povlaštenih proizvođača (odnosno nije uključena proizvodnja električne energije iz velikih hidroelektrana bez reverzibilnih hidroelektrana). Radi jednostavnosti izračuna, pretpostavili smo da 1.005 elektrana instalirane snage 365 MW radi 6 sati dnevno odnosno ukupno 2.190 sati godišnje. Pod tim pretpostavkama i uzimajući u obzir potrošnju električne energije, koja je u Hrvatskoj 2013. godine iznosila 17,3 TWh, sve bi hrvatske elektrane na obnovljive izvore energije zadovoljile gotovo 5% (4,62%) potreba za električnom energijom. Pod jednakim pretpostavkama, kada bi se tom broju pridružile i sve trenutno planirane elektrane, tada bi sektor obnovljivih izvora energije proizvodio 1,91 TWh električne energije godišnje, odnosno zadovoljio bi 11% (11,06%) potreba za električnom energijom.