Menu
Stalni arbitražni sud u Den Haagu u ponedjeljak, 28.7. odlučuje o tužbi „Group Menatep Limited“ sa sjedištem na Gibraltaru protiv Ruske Federacije. U ovom slučaju se radi o plaćanju visoke odštete zbog uništavanja naftnog koncerna Yukos. Ova kompanija predbacuje Rusiji da joj je oduzela Yukos bez plaćanja odštete...
Yukos je bila najveća ruska naftna kompanija. Nakon uhićenja osnivača kompanije, Mihaila Hodorkovskog, 2003. godine, sud u Moskvi je 2006. godine proglasio stečaj Yukosa. Hodorkovski je zbog navodne utaje poreza osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. Veći dio Yukosa je preuzela državna naftna kompanija „Rosneft“, na čijem je čelu Igor Sečin, bivši savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Hodorkovski se usudio politički angažirati protiv Putina i osuditi korupociju na najvišoj državnoj razini. Proces protiv njega je kritiziran kao politički motiviran. Odnos prema Hodorkovskom je na neki način viđen kao upozorenje ostalim olirgasima da se ne miješaju u politiku. Putin je na iznenađenje mnogih krajem 2013. godine pomilovao Hodorkovskog i pustio na slobodu. Hodorkovski je nakon toga naveo da se za svoju bivšu imovinu neće boriti pred sudom.
Tim Osborne je direktor je „Group Menatep Limited“ (GML), kompanije koja je osnovana krajem 90-tih godina. Ova kompanija je bila vlasnik 60 posto koncerna Yukos. Osborne je u razgovoru za Deutsche Welle rekao da je njegova holding kompanija tužbu protiv Rusije pred Arbitražnim sudom u Den Haagu podigla još 2010. godine. GML navodi da je vrijednost zaplijenjene imovine koja je u njegovom vlasništvu oko 103,5 milijardi dolara, uključujući i fond koji je osnovan za isplatu penzija bivšim Yukosovim radnicima. Sveukupno se radi o sumi u iznosu od 130 milijardi dolara.
Osborne ipak ne računa s tim da će cjelokupna suma biti isplaćena kao odšteta. „103,5 milijardi dolara je maksimum“, kaže Osborne. Međutim, u svakom slučaju pozitivna presuda bi donijela značajnu sumu. Ova kompanija je spremna primiti odštetu u ratama ali uz kamate.
Bivši Yukosovi akcionari se pozivaju na Europsku energetsku povelju. Rusija je tu povelju, kao i drugih 50 zemalja i EU, potpisala u prosincu 1994. godine, ali je nikada nije ratificirala. U listopadu 2009. godine je Moskva povukla svoj potpis sa povelje. Osborne ne sumnja da će sud donijeti presudu u korist GML-a. „Da u to nisam uvjeren, davno bih doživio živčani slom“, izjavio je Osborne za DW. On ukazuje i na dvije presude Međunarodnog arbitražnog suda u Stockholmu. Riječ je o rusko-španjolskom ugovoru o investicijama i švedskim investicijskim projektima u Rusiji. „U oba slučaja su sudovi otkrili nezakonito oduzimanje vlasništva“, kaže Osborne.
„Čak ako Moskva i ne prizna presudu Stalnog arbitražnog suda u Hagu, ona bi ipak mogla biti sprovedena“, kaže direktor GML-a. „Može se primijeniti Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka“, podsjeća Osborne. Tu konvenciju je Rusija potpisala i ratificirala. U tom slučaju bi ruska državna imovina u različitim zemljama, osim diplomatsko-konzularnih predstavništava, mogla biti zaplijenjena i prodana na aukciji. Također bi mogla biti pogođena imovina ruskih državnih koncerna u inozemstvu kao što su Gazprom, Aeroflot i Rosneft.
Izvor: Deutsche Welle
