Hrvatski poduzetnici još ne prepoznaju potencijal zajedničkog europskog tržišta pa rast traže na domaćem ili regionalnom gospodarskom prostoru te su i dalje među najmanje optimističnima u Europi, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Roland Berger…

Dok najrazvijenije zemlje Europe već sljedeće godine očekuju rast, hrvatski gospodarstvenici očekuju stagnaciju, a većina ih ne vjeruje u bolje poslovanje prije 2015. Još prošle godine velika većina poduzetnika strahovala je od nove kreditne krize, no nedostatak kapitala više ne ističu kao problem, pa su tvrtke uglavnom zadovoljne vlastitom likvidnošću te sljedeće godine očekuju njeno dodatno poboljšanje.

Istraživanje o trendovima u restrukturiranju i konkurentnosti konzultantska kuća Roland Berger provela je devetu godinu za redom u Europi i osmu u Hrvatskoj, po prvi puta otkako je Hrvatska članica Europske unije. Istraživanje je obuhvatilo više od 500 direktora i članova uprava iz cijele Europe te čelnike 75 hrvatskih tvrtki razne veličine, iz svih gospodarskih grana.

Reforme provedene u procesu pridruživanje EU povećale su razinu gospodarskih sloboda u Hrvatskoj, pa su one danas iznad svjetskog prosjeka, a zaostatak za najrazvijenijim europskim zemljama je manji. Gotovo polovica poduzetnika ipak drži kako će se konkurentnost Hrvatske u europskom kontekstu u sljedeće tri godine pogoršati, po čemu su znatno pesimističniji od kolega u regiji Srednje i Istočne Europe. Samo ih šest posto misli kako će u istom razdoblju postati konkurentniji nego danas u odnosu na azijske tvrtke.

“Vrijeme je da promijenimo način razmišljanja, jer poslovnih prilika ima i izvan domaćeg i regionalnog tržišta, pa se hrvatske tvrtke ne trebaju bojati ambicioznih planova,“ rekao je na predstavljanju studije dr. Vladimir Preveden, izvršni partner Rolanda Bergera. „Na tržišta u nastajanju može se ući, primjerice, kroz atraktivne tržišne niše u najmnogoljudnijim svjetskim gradovima. Na poslovne turbulencije odgovor je fleksibilnija i jednostavnija operativna struktura, dok za rast na tržištu treba ponuditi neku novu, jedinstvenu vrijednost, najbolje na temelju inovativnih proizvoda i usluga.“

Od svih europskih regija, hrvatski poduzetnici jedini su iskazali veći pesimizam u odnosu ne prošlogodišnje istraživanje kad je u pitanju vlastito poslovanje, na što utječe negativna poslovna klima i nedostatak povjerenja u ukupan gospodarski rast. Dok u regiji rast prodaje očekuje 60 posto tvrtki, a u Zapadnoj Europi njih preko 80 posto, u Hrvatskoj takva očekivanja ima tek 21 posto poduzetnika. Čak 91 posto hrvatskih poduzetnika, što je najviše od svih europskih regija, očekuje provođenje intenzivnih mjera restrukturiranja, no vidljiv je pozitivan pomak u razmišljanju, pa njih čak 61 posto ističe važnost holističkog pristupa restrukturiranju. Hrvati u najvećem postotku od svih žele uključiti vanjsku podršku stručnjaka za restrukturiranje.