Menu
Na jednu kunu poticaja hrvatskom filmu, društvu se vraćaju dvije – pojednostavljeni je zaključak istraživanja koje je proveo tim Instituta za javne financije na čelu s dr. Antom Bajom a koje je predstavljeno jučer na tematskoj sjednici Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu...
Sva svjetska relevantna istraživanja na temu gospodarskih učinaka filmske industrije pokazuju kako multiplikativni faktor iznosi između 2 i 3, a rezultat istraživanja utjecaja hrvatske audiovizualne djelatnosti pokazao je jednake ili čak i nešto bolje rezultate. Kroz sustav poticaja putem Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) u AV djelatnost godišnje se uloži oko 70 milijuna kuna, dok se godišnje u državni proračun iz iste industrije uplati 103 milijuna kuna (od čega 54 milijuna samo od PDV-a).
Iako je riječ o relativno maloj industrijskoj djelatnosti u kojoj djeluje 500-injak poduzeća, a zaposleno je tek nešto više od 1000 ljudi, njezine aktivnosti potpomažu zapošljavanje dodatnih između jedne i dvije tisuće ljudi u lancima proizvodnje. Godišnji promet doseže 100 milijuna eura, a posljednjih je zabilježen rast profitabilnosti, stoga je hrvatska AV industrija po prema operativnoj bruto profitnoj stopi u samom vrhu zemalja Europske unije.
Na sjednici saborskog odbora koju je inicirao HAVC s namjerom da predstavi gospodarske učinke hrvatske audiovizualne djelatnosti, ali i predloži nove mogućnosti njezina razvoja bilo je riječi o potencijalima tzv. filmskog turizma.
Na poziv ravnatelja HAVC-a Hrvoja Hribara, o ovoj je temi govorila Juliane Schulze, konzultantica iz Berlina, te upozorila na primjere u kojima filmski turizam daje fantastične rezultate, kao što je primjerice slučaj u Velikoj Britaniji („Harry Potter“), Novom Zelandu (trilogija „Gospodar prstenova“) ili New Yorku (turistička ruta „Seks i grad“).
Osim što dolazak stranih koprodukcija donosi izravne financijske koristi, Hrvatska ima velikih potencijala i za takav vid turizma, koji dugoročno povećava broj dolazaka turista i prihode. Jednim se dijelom to već događa u Dubrovniku u kojem neke turističke agencije nude obilazak lokacija na kojima se snima HBO-ova serija „Igra prijestolja“, no za daljnji razvitak ove djelatnosti, kako je naglasila direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Amelija Tomašević, bit će potrebno promijeniti restriktivnu regulativu koja otežava i usporava dobivanje dozvola za snimanje strane produkcije iz Hrvatske.
Iako ovaj potonji primjer pokazuje da još uvijek postoje velike rezerve u razvoju filmske (ali i turističke) industrije u nas, u proteklih je nekoliko godina hrvatska filmska priča iz luzerske prerasla u pobjedničku: ne samo što je način na koji je uređena i vođena hrvatska kinematografija postao blueprint za većinu zemalja u regiji, već i sami filmovi postaju prihvaćeni i rado gledani u kinima pa bi se tako ove godine prvi put u povijesti moglo dogoditi da na listi deset najgledanijih filmova godine budu čak četiri domaća filma („Svećenikova djeca“, „Sonja i bik“, „Zagonetni dječak“, „Kauboji“).
Autor Igor Tomljanović suosnivač je hrvatskog filmskog portala Nemilosrdni Gadovi
