Menu
Hrvatska se i u najnovijem izvješću o konkurentnosti putovanja i turizma nalazi na 35. mjestu u konkurenciji 140 zemalja, objavilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) prenoseći rezultate izvješća Svjetskog gospodarskog foruma...
Hrvatska je zadržala svoju poziciju (35. od 140.) u odnosu na prošla dva izvješća, navodi se u priopćenju o ovogodišnjem izvješću koje, pod nazivom "Smanjujući barijere za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta", poseban naglasak stavlja na važnost industrije turizma na stvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva.
I prema najnovijem izvješću najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska i Njemačka, a slijede ih Austrija i Španjolska.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je Haitiju.
Od zemalja regije, značajan pomak zabilježila je Bosna i Hercegovina koja se pomaknula za sedam mjesta i sad se nalazi na 90. poziciji, ali je još uvijek najlošije rangirana od zemalja u susjedstvu.
Srbija bilježi najveći pad od sedam mjesta i sad se nalazi na 89. mjestu, dok je Slovenija pala za tri mjesta i sada se nalazi jedno mjesto iza Hrvatske, na 36. poziciji.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić ističe da je hrvatski turizam jedan od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je konačno jedna dobra vijest.
"Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak našeg gospodarstva, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 35. mjesto između 140 zemalja svijeta. Opći pokazatelji naše konkurentnosti svrstavaju nas na 81. mjesto, što znači da nas turizam sam za sebe svrstava na ljestvicu ispod 20. mjesta. To potvrđuje opravdanost daljnjeg razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva", ističe Mudrinić.
Indeks turističke konkuretnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara, a sastoji se od ukupno 14 stupova.
Od tih 14 stupova, stup cjenovna konkurentnost hrvatskog sektora putovanja i turizma je ove godine ocijenjen najlošije (109. pozicija). Ta je pozicija odraz poreznog tereta općenito (133.), davanja i poreza na zrakoplovne karte (82.) te cijene goriva (108.).
NVK prenosi i kako su niskim ocjenama ocijenjeni kvaliteta ljudskog kapitala u Hrvatskoj, posebno obrazovanost (110.), opseg obuke osoblja (122.) i raspoloživost stručnog osoblja (96.), kao i regulativa vezana uz tržište rada, poput prakse zapošljavanja i otpuštanja (120.) te lakoća zapošljavanja stranaca (129.).
Regulatorni okvir, koji uključuje pokazatelje poput rigidnosti pravila vezanih uz izravna inozemna ulaganja (135. pozicija), opseg stranog vlasništva (106.) te visinu vladinog ulaganja u ovaj sektor (121. pozicija), predstavlja ograničenje u konkurentnosti hrvatskog turizma.
Nadalje, kvaliteta hrvatske zrakoplovne infrastruktura (79.), uključenost u međunarodne zračne tokove (99.), kao i kvaliteta lučke infrastrukture (76.) su područja koja treba poboljšati kako bi se doprinijelo kvaliteti turističkih usluga.
S druge strane, pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (5. pozicija) i sklonost turizmu i putovanjima (29.). Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata. Pozitivna ocjena sklonosti turizmu i putovanju u velikoj je mjeri posljedica naše otvorenost prema turizmu (11. pozicija), navodi se u priopćenju.
