Menu
Prema podacima HNB-a, ukupni dug središnje države (Republika Hrvatska i republički fondovi), koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju je prošle godine iznosio gotovo 154 mlrd. kuna...
U odnosu na kraj 2010. javni dug središnje države je porastao za gotovo 18 mlrd. kuna, odnosno za 13,2%. Pri tome je rastu duga više pridonio rast njegove unutarnje komponente nego vanjske.
Unutarnji je dug na kraju 2011. iznosio 101,5 mlrd. kuna (66% ukupnog duga središnje države), što je 14 mlrd. kuna ili 15,9% više nego na kraju 2010. Inozemni je dug središnje države iznosio 52,5 mlrd. kuna, što je 4 mlrd. kuna ili 8,3% više nego na kraju 2010. Najveći rast u promatranom razdoblju generiran je izdanjem obveznica na domaćem tržištu (+7,3 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2010.), a zatim i na inozemnom (+5,3 mlrd. kuna), pri čemu je doprinos rastu na ovoj osnovi ostvaren u prvih sedam mjeseci prošle godine s obzirom da u preostalom razdoblju nije bilo novih izdanja obveznica.
Rastu duga središnje države su pridonijela i izdanja trezorskih zapisa, kao i krediti banka. Izdana jamstva Republike Hrvatske na kraju su 2011. iznosila 59,9 mlrd. kuna, što je rast od 0,8% na godišnjoj razini. Pri tome su inozemna jamstva, koja čine 63% ukupnih jamstava, zabilježila blagi pad, a domaća blagi rast u odnosu na kraj 2010. godine.
Tijekom prošle godine godišnje stope rasta jamstava su bile znatno ispod stopa rasta prethodnih godina. Udio duga središnje države u BDP-u na kraju je prošle godine iznosio 45,1%, a uključe li se i jamstva države od kojih će dio doći na naplatu državi već u ovoj godini (jamstva brodogradilištima), udio raste na 62,7 posto, prenose RBA analitičari.
Pročitajte još:
- POZITIVAN TREND: U posljednjih godinu dana smanjili smo bruto inozemni dug za 750 milijuna eura
- Glavni državni revizor: Ukupni državni dug s jamstvima iznosi nevjerojatne 182 milijarde kuna
