Menu
DZS je objavio konačne podatke o bruto domaćem proizvodu za 2011. godinu uz reviziju podataka i po pojedinim tromjesečjima...
Preliminarni podatak o vrlo blagom realnom rastu gospodarstva tijekom prošle godine (od 0,2%) korigiran je na 0% potvrđujući tako da oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom, ali i odražavajući ujedno činjenicu da je Hrvatska suočena s dubokim unutarnjim strukturnim slabostima i problemima koji su dodatno naglašeni situacijom u globalnom okruženju.
Prema potrošnoj strani BDP-a blago pozitivan doprinos došao je od vrlo blagog rasta osobne potrošnje (+0,2%) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (+2,2% vs 1%). Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz turizma.
S druge strane bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010. godinom, prvenstveno uslijed pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Međutim, izvoz usluga (odnosno rast prihoda od turizma) ublažio je nepovoljne trendove.
Najveći pad očekivano došao je od bruto investicija u fiksni kapital koji su uz razmjeno snažan pad od 7,2% i treću godinu (odnosno već 12 tromjesečja) u dubokoj recesiji. Naposljetku, državna potrošnja u realnim je iznosima također zabilježila blagi realni pad od 0,2 nastavljajući prilagodbu krizi u gospodarstvu. Bruto dodana vrijednost također je zabilježila realnu stagnaciju u 2011. Pritom očekivano najveći negativan doprinos dolazi od građevinarstva s realnom godišnjom stopom pada od -9,3%. Iako uz nešto blaže stope, treću godinu za redom, pad bilježe i djelatnosti Prijevoz, skladištenje i veze (-1,7%) te Rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (-0,9%) dok ubrzanje realnog pada bilježimo kod djelatnosti Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (-2,8 posto).
"U ovoj 2012. godini očekujemo realni pad BDP-a od 1 % pri čemu nakon pada u prva dva tromjesečja pozitivnije trendove očekujemo u drugom dijelu godine. Srednjoročno rast mogu potaknuti jedino investicije (pritom priželjkujemo investicije i od domaćih sektora (zbog niže eksterne ranjivosti) preko smanjenja potrošnje države i stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te povećanja profitabilnosti poduzeća).
Osobna potrošnja u srednjoročnom razdoblju ne može biti pokretač rasta već ga samo slijediti obzirom na relativno visoku zaduženost sektora stanovništva te ograničenost rasta osobnih dohodaka. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone i niska vrijednost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza. Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a", poručuju RBA analitičari u svom redovnom dnevnom izvješću.
Pročitajte još:
- Iako nemamo službene podatke, vrlo vjerojatno smo već ušli u novu recesiju
- Željko Lovrinčević upozorava: Hrvatska svakim danom sve više nalikuje Grčkoj
