Menu
Evo još jedne vijesti o navodnom zanimanju kineskih ulagača za Hrvatsku...
"Hrvatska gospodarska komora polaže veliku pozornost unapređenju gospodarskih odnosa s Kinom te je potpisano i niz sporazuma s kineskim gospodarskim institucijama na državnoj, ali i regionalnoj razini, pri čemu se osobito pridaje pažnja u povezivanu županijskih komora i kineskih provincija", istaknula je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu koji je održan 22. ožujka u prostorijama Komore Zagreb povodom posjeta izaslanstva China International Contractors Association (CHINCA) koje u Hrvatskoj boravi od 21. do 25 ožujka. Kinesko je izaslanstvo posebno zanimanje pokazalo za poslovnu suradnju te mogućnosti ulaganja u području energetike i transporta, a na skupu su održani i poslovni sastanci tridesetak hrvatskih te 12 kineskih tvrtki i institucija.
Hrvatska i Kina su potpisale sve važnije gospodarske sporazume, no osim robne razmjene do sada nisu zabilježena kineska ulaganja u Hrvatsku, osim osnivanja triju kineskih tvrtki iz IT područja. S kineske je strane zamijećen interes za ulaganjima u Hrvatsku, a s hrvatske strane prema Kini bilježi se suradnja te osnivanje zajedničkih društava u području energetike i proizvodnje pića (Badel). Suradnja bi trebala biti i veća s obzirom na iskazan interes te bi i ovaj posjet mogao doprinijeti unapređenju međusobne poslovne suradnje osobito u području energetike, prometne infrastrukture te turizma, zaključila je Skupnjak Kapić.
Govoreći o pravnom okviru i uvjetima za ulaganje u Hrvatsku Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za konkurentnost i investicije, naglasio je kako je i Hrvatska kao i sve zemlje u ovom dijelu svijeta osjetila svjetsku gospodarsku krizu te je stoga Vladin program usmjeren prema investicijama i pokretanju novog investicijskog ciklusa. Inicijativu za to je preuzeo javni sektor u RH, a izrađen je i plan investiranja, kazao je Lorencin dodavši kako je u Hrvatsku do sada investirano 24,35 milijardi eura, a najveći udio u tome ima financijski sektor. Austrija je najveći investitor u Hrvatsku, a najveći je izazov da se na popisu zemlja iz kojih dolaze ulaganja u Hrvatsku nađe i Kina, kazao je Lorencin dodavši kako je glavni argument za ulaganja u RH njezina cestovna infrastruktura te geoprometni položaj.
Najveći izazov u investicijama u infrastrukturu su željeznice i to osobito pravac Luka Rijeka – Botovo. U Hrvatskoj, koja ima u potpunosti razvijen širokopojasni pristup internetu, potiču se i proizvodne djelatnosti, istraživanja i razvoj, te usluge podrške kao što je logistika, istaknuo je Lorencin, upoznavši kineske poslovne ljude s poreznim olakšicama, carinskim povlasticama te poticajima za obrazovanje i velike projekte kod investiranja u Hrvatskoj. Također je istaknuo i Agenciju za velike investicije i konkurentnost koja je formirana danas na Vladi, a čija je glavna uloga rad s investirorima te njihovo praćenje kroz cijeli proces investiranja.
Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo predstavio je plan razvoja energetskog sustava RH. Istaknuo je kako je Hrvatska osmi svjetski neto uvoznik električne energije te drugi na svijetu po glavi stanovnika. Planirane investicije u distribuciju i prijenos el. energije u 2012. godini iznose 230 milijuna eura. Ulaganja su planirana u TE Plomin C od 800 milijuna eura, projekt čiji se završetak očekuje 2018. godine, zatim projekt HE u slivu rijeka Like i Gacke, TE Rijeka Urinj kao i TE Sisak - projekt koji je pri kraju te TE Zagreb i HE Dubrovnik, vrijedan 80 milijuna eura, a planira se i izgradnja HE na rijeci Savi kod Zagreba. U području obnovljivih izvora energije potencijal je u vodotokovima te biomasi, a također i u korištenju energije vjetra, istaknuo je Leverić.
Dubravka Đurkan Horvat iz Uprave za prometnu infrastrukturu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture održala je prezentaciju plana razvoja prometne infrastrukture RH. Kako je istaknula, posao izgradnje autoputova u Hrvatskoj gotovo je dovršen, a radit će se na podizanju sigurnosti na regionalnim cestama. Veliki zahvati očekuju se na željezničkoj infrastrukturi te unapređenje u ostalim područjima prometne infrastrukture. U željezničkom prometu predviđena su 34 projekta, a najvažniji je projekt izgradnje nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka te je taj uz sektor unutarnje plovidbe prepoznat kao prioritetni, istaknula je Đurkan Horvat napomenuvši mogućnosti za ulaganja u luku Vukovar, Osijek i Sisak, a u pomorskim lukama u projekte ulaganja u luke Rijeka, Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Također je istaknula i mogućnosti ulaganja u Dubrovačku zračnu luku, stoji u priopćenju iz HGK.
Pročitajte još:
- Voda došla do grla i u Velikoj Britaniji: Kinezima prodaju koncesije na ceste i autoceste?
- Kineske tvrtke zainteresirane za ulaganja u hrvatska vina, brodogradnju i energetski sektor
