Menu
Vjesnikov Damir Herceg napisao je sjajan članak o tome zašto se ne smijemo tek tako odreći brodogradnje. Donosimo najzanimljivije dijelove...
Brodogradnja je jedina tehnološka pamet koja je Hrvatskoj ostala, te jedina strateška industrija koja je još uvijek u domaćim rukama i za koju nemamo zamjenu, niti ćemo je tako skoro imati. Sviđalo se nama ili ne, osim brodova, svijet većinu ostalih industrijskih proizvoda radi bolje i jeftinije nego mi. Nismo mi Finska koja ima svjetsku megakompaniju Nokiju, koja je bezbolno smanjila brodograđevne kapacitete, ali i dalje gradi brodove dodane vrijednosti, poput trenutno najvećeg kruzera na svijetu Allure of the Seas vrijednog 1,5 milijardi dolara. Kroz taj super luksuzni ploveći grad koji prima 7300 putnika, Finci su izvezli svu silu elektronike, namještaja, umjetnina i svega ostalog što proizvodi njihova industrija.
Jedini hrvatski svjetski poznati industrijski brendovi su brodovi i Vegeta, s tim da brodogradnja ostvaruje 12 posto domaćeg izvoza. U proteklih pedeset godina od brodova proizvedenih na hrvatskim navozima 27 ih je proglašeno brodom godine u svijetu, od kojih je zadnji bio Stena Propgress izgrađen u Brodosplitu 2009. Naši škverovi u brod ugrađuju između 40 i 66 posto domaćih komponenti, koje bismo drukčije teško mogli izvesti, a možda ih ne bismo ni proizvodili. Doduše, neki procjenjuju da je to premali udio domaće opreme da bi se isplatilo proizvoditi brodove.
Naša brodogradnja uz sebe vezuje oko 3500 manjih i srednje velikih uglavnom metaloprerađivačkih tvrtki iz cijele Hrvatske, ali i onih koje proizvode električne i elektroničke sklopove, te opremu za uređenje prostora namijenjenog posadi - od sanitarija do namještaja. Tvrdnje da se u našoj zemlji čuvanjem jednog radnog mjesta u brodogradnji ugrožava opstanak tri neka druga radna mjesta opovrgava podatak da je Hrvatska od 1992. do 2009. uložila u brodogradnju 25,6 milijardi kuna i istodobno isporučila 254 broda u vrijednosti od 40,1 milijardu kuna. Naši škverovi od 2009. rade bez državnih subvencija, a pritom, na primjer, 3. maj uspijeva normalno poslovati uz redovitu isplatu plaća, pa čak i ugovarati neke nove poslove što im je Europska komisija u jednom trenutku zabranila, piše Vjesnikov Damir Herceg.
Cijeli članak možete pročitati ovdje!
Pročitajte još:
- Kako sada stvari stoje, hrvatska brodogradnja ipak će preživjeti i ući u nešto mirnije vode
Foto: Wikimedia Commons
